Upravo je Vladin amandman, s kojim je ministar financija Boris Lalovac utrčao u Sabor u zadnji tren prije glasanja, izazvao najviše polemika u kratkoj raspravi.

'Htjeli smo da se obuhvate svi krediti neovisno o njihovom iznosu. Budući da Zakon o potrošačkom kreditiranju limitira iznos do milijun kuna, a ovaj valutni šok je pogodio sve korisnike kredita, onda bi vam se dogodilo npr. da se na nekome kome je odobren kredit od 999.999 kuna zakon primjenjuje, a na onoga s milijun i jednom kunom - ne. Smatramo da ne bi trebalo biti diskriminacije u nekoliko kuna, a i ovo će bankama omogućiti jednostavniju primjenu neovisno o iznosu i vrsti kredita', pojasnio je Lalovac novinarima.

Iako je Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista kazao kako je amandman Vlade očito posljedica jutrošnje prijetnje prosvjedima Udruge Franak, napomenuo je da je već ranije naglasio da izmjene zakona donose niz diskriminacija.

'Ovim amandmanom bi se odredba o limitiranju 'švicarca' primjenjivala na kredite, između ostalog i u operativnom leasingu i onima koji su sklopljeni s investicijskim društvima i onima primjerice gdje je došlo do odgode plaćanja postojećeg duga s davateljem kredita.
Dakle ovaj amandman ispravlja jednu od ponuđenih nepravdi jer zaštitnu klauzulu, zaštitni tečaj širi na daleko veći broj mogućih kredita, pa i onih koji nisu uzeti u bankama, nego recimo u investicijskim društvima', kazao je Lesar.

'Nakon ovog amandmana cijeli model zakona je površan i nepravedan. Dizanjem limita iznad milijun kuna bit će zaštićeni recimo i oni korisnici kredita koji su kupili četiri apartmana na moru i rentiraju ga. Ali ne štitimo i ne pomažemo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja su uzela kredit za prešu za proizvodnju voćnih sokova, ušla u problem i bankrotirala ili su blokirana. Razlog tome je definicija po kojoj je potrošač samo fizička osoba koja u transakcijama obuhvaćena ovim zakonom djeluje izvan poslovne djelatnosti ili slobodnih zanimanja. To znači da se ova mjera ne odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, gdje se kao korisnik kredita pojavljuje fizička osoba, na zanatlije odnosno obrtnike i slobodne profesije. Koja je sada razlika u zaštiti nekoga koji je kredit u 'švicarcima' uzeo za četiri apartmana i vlasnika obiteljskog poljoprivrednog imanja, nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je investirao u tehnologiju uređaja ili bilo što da se zaposli i radi on i cijela njegova obitelj?', poručio je Lesar.

Amandmanu nije bio sklon ni HDZ-ov Ivan Šuker, smatrajući da je Vlada njime još više otvorila prostor za ustavnu tužbu. 'Ovo je još dublje plivanje u nezakonitost, nepravednost, nepravičnost. Nismo u zakonu uzeli u obzir socijalne aspekte, nismo uzeli u obzir zaštitu poduzetnika. Uz to, ovaj zakon ne govori o građanima i gospodarstvenicima koji su uzeli kredite u eurima. Najsretnije rješenje za građane i poduzetnike bi bilo da Vlada povuče zakon i da se prihvati naš zaključak koji kaže da se izglasa moratorij na tri mjeseca u kojima će se sve strane dogovoriti oko tečaja', kazao je Šuker.

'Državnički zakon napravljen je daleko ispod razine slučajne države, kako taj državnik kaže. Svi sudionici u ovom procesu bili su vrlo blizu konsenzusa. Tu želju da se konsenzusom riješi problem, trauma građana, a sutra i trauma državnog proračuna, ruši samo jedan čovjek – predsjednik Vlade koji nije ni sudjelovao na razgovorima. Ali on je kresnuo svoju ideju jer on je državnik. To je državnički postupak, pa boli mene briga što će to platiti građani', zaključio je Šuker.

Zakon su namjeravali podržati i u HDSSB-u, ali u tome ih je spriječio Vladin amandman.

'Ne vidimo zašto se išlo na amandman i nismo sigurni da ta mjera pogađa u dobrom pravcu. Mjera ima socijalnu dimenziju, a derogiranjem limita od milijuna kuna zapravo prihvaćamo odgovornost u ime poreznih obveznika koji će možda u slučaju tužbe morati platiti štetu. Mislimo da je milijun kuna zaista bila dostatna, razumna mjera kupovine nekretnine, rješavanja stambenog problema i slično. Ali ne osjećamo potrebu da se u ovom kriznom trenutku uključimo i podupremo mjeru koja taj limit zaobilazi i više nema limita. Znači da  preuzimamo odgovornost u ime hrvatskih poreznih obveznika, jer banke već najavljuju tužbu, da ćemo pokriti troškove kredita nečijih jahti, vila, gradnji apartmana i slično koje su bile ugovorene u švicarskim francima', kazao je HDSSB-ov Dražen Đurović.

Ruke ni za ni protiv nisu dignuli ni HDZ-ovi zastupnici te su predsjedniku Sabora Josipu Leki zamjerili to što se prije izglasavanja nije glasalo o njihovim zaključcima. Oni su kasnije i odbijeni, a podsjetimo, HDZ je tražio da se Vladu i HNB obveže da u roku od 90 dana s poslovnim bankama iznađu trajno rješenje za 'švicarce', ali i korisnike kredita u eurima i drugim valutama, te da se Vladu obveže da s HNB-om poduzme sve mjere da se onemogući ilegalno djelovanje stranih pravnih osoba Reiffeisen zadruga.