Bolja i brža iskoristivost europskih fondova važna je za postizanje većeg gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske, istaknuto je u ponedjeljak na međunarodnoj konferenciji ’Gospodarski rast u Europskoj uniji: dobrobiti za Hrvatsku', na kojoj su sudjelovali i ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić.
Konferenciju je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH, a u partnerstvu s Hrvatskom narodnom bankom te suradnji s Predstavništvom Europske komisije.
Ministar Marić kazao je da bez adekvatnih stopa gospodarskog rasta i zapošljavanja ne možemo pronalaziti ni optimalna rješenja u područjima poput demografije, mirovinskog ili zdravstvenog sustava.
vezane vijesti
Naveo je da je hrvatsko gospodarstvo duboko integrirano u jedinstveno europsko tržište, pri čemu oko dvije trećine hrvatskog izvoza otpada na članice EU, dok čak tri četvrtine uvoza u Hrvatsku dolazi iz zemalja članica.
Također, naglasio je da je Hrvatska u ovoj godini restrukturiranjem i refinanciranjem dugova po nižoj cijeni uštedila više od 800 milijuna kuna, nakon što je lani na kamatama uštedila 762 milijuna.
Podsjetio je i da je zahvaljujući smanjenju javnog duga i proračunskog deficita Hrvatska ove godine izašla iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, te da je cijena državnog zaduživanja smanjena.
Guverner Hrvatske narodne banke Vujčić je naglasio važnost brže apsorbcije europskih fondova. Kako je kazao, oni dosežu gotovo 1,2 posto BDP-a, projekcije HNB-a pokazuju da će se to u idućim godinama i intenzivirati, no smatra da apsorbcija može biti bolja i veća, a o čemu svjedoče i iskustva drugih zemalja. Ponovno je naglasio nužnost rasta proizvodnosti rada, koja je ispod europskog prosjeka.
Pritom, kao najveći problem Hrvatske apostrofirao je neiskorišteni radni potencijal, o čemu dovoljno svjedoči porazna činjenica da stopa zaposlenosti iznosi 56-57 posto.
‘Ako ne podignemo stopu participacije radne snage na tržištu rada i stopu zaposlenosti, bit ćemo najvjerojatnije osuđeni na zaostajanje za usporedivim zemljama’, upozorio je Vujčić.
Smatra da se o tom problemu premalo priča, dok je fokus u najvećoj mjeri na iseljavanju, koje po njemu ne predstavlja ništa neobično, a viđeno je u svim zemljama. Kako pritom pojašnjava, razina iseljavanja iz Hrvatske nije ništa veća od drugih zemalja nakon što su ušle u EU.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić kazala je kako je za razliku od drugih zemalja iz našeg okruženja konvergencija u Hrvatskoj još relativno spora te kako je pred nama još puno posla koji moramo napraviti.
Kako je istaknula, cilj je pronaći rješenje kako doći do viših stopa gospodarskog rasta, a tu je između ostalog navela potrebu pametne specijalizacije, odnosno principa zajedničkog povezivanja - od lokalnih jedinica, preko poduzetnika, znanstvenika, neprofitnih organizacija, škola - a u cilju uočavanja potencijala našeg rasta.
