Premda im je Uprava tvrtke najavila isplatu plaća za kolovoz i rujan u petak, 2. studenoga, za što bi im novac u ime većinskog vlasnika (države) u srijedu trebala odobriti Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), radnici Slavonije MK ipak su obustavili rad ne vjerujući više obećanjima kakva, kažu, slušaju od polovice rujna
Danas su trebali završiti narudžbu za Sisciju kako bi robu isporučili u ugovorenom roku, no zadnjih stotinjak pari hlača pričekat će bolje dane.
'Ionako nam nisu na vrijeme platili neke prethodne isporuke pa možemo i mi jednom zakasniti', kažu nam ogorčeni radnici okupljeni oko zaustavljenih šivaćih strojeva u danas neobično tihom pogonu Slavonije MK.
Temperatura u proizvodnoj hali jedva je dostatna za radnu aktivnost pa su se toplije odjenuli kako bi izdržali sjedeći do kraja radnog vremena. Od svog sindikalnog povjerenika, Dražena Mihaljevića iz SSSH-a, svakog trena očekuju čvrsta jamstva iz Vlade da će im plaće uistinu biti isplaćene do kraja tjedna, kako bi prionuli poslu.
Uprava im, naime, ne može jamčiti ništa više od obećanja koja su i sami dobili iz AUDIO-a. A ona se odnose na odluku Agencije o isplati još jedne pozajmice u srijedu poslijepodne, nakon sjednice Vlade, najvjerojatnije u visini 3,9 milijuna kuna. Pozajmica bi se isplatila u nekoliko obroka, što bi bilo dovoljno za podmirenje zaostalih plaća i računa za struju, vodu, telefon i grijanje. To je nužno za nastavak rada, jer od idućeg tjedna HEP im prijeti obustavom isporuke energije, što bi samo ubrzalo odluku o pokretanju stečaja.
Slavonija MK još je jedina preostala tvrtka iz plejade uspješnih tekstilaca koji su u Osijeku prije Domovinskog rata zapošljavali tisuće radnika. Posljednjih godina uglavnom rade lohn poslove, dakle tuđe brendove po narudžbi inozemnih komitenata, ali održavaju i vlastitu proizvodnju i još četiri maloprodajna objekta u Slavoniji gdje nude poznata i kvalitetna odijela i druge odjevne predmete.
Za robu Slavonije MK i danas postoji interes na tržištu, ali budući da rade u prevelikim proizvodnim halama rađenim za desetak puta više zaposlenih, režijski troškovi odnesu im sav prihod pa zarade praktički polovicu svoje plaće. Za preseljenje u manji i prikladniji prostor nema novca, jer uređenje i oprema primjerena novim radnim uvjetima stajali bi desetak milijuna kuna. Slavonija MK nema taj novac, a država joj ga nikad nije mogla pozajmiti.
To je i osnovni preduvjet privatizacije društva, a osim kvalitetnih proizvoda, stručne radne snage, osiguranog tržišta i duge tradicije, Slavonija MK novom vlasniku može ponuditi i iznimno vrijedne nekretnine koje joj više ne trebaju. No bez preseljenja u manji prostor i oslobođenja postojećih nekretnina, manje su šanse za privatizaciju iako su namjeru za to pokazala dva kandidata.
U Osijeku je do rata u tekstilnoj industriji radilo 7.800 ljudi, a danas ih je još otprilike 1.580. Razlog propasti domaće tekstilne industrije ponajviše leži u uvozu jeftine robe uglavnom kineske proizvodnje, što je dotuklo domaću tekstilnu industriju.
U Slavoniji su razočarani hrvatskom vlašću koja ih nije subvencijama zaštitila od propasti, kao što su Slovenci dotirali Muru i spasili je, nego su sedam puta dosad dobivali pozajmice dostatne tek za preživljavanje, a ne i za ulaganje nužno za nastavak ekonomičnije proizvodnje.
