S 35 glasova 'za', dva protiv i tri suzdržana podržano je izvješće hrvatskog europarlamentarca Tomislava Sokola na Odboru za regionalni razvoj (REGI) u Bruxelles. Ovaj eurozastupnik objašnjava kako postoji očiti problem nejednakog pristupa zdravstvenoj skrbi u EU koji može imati znatne socioekonomske posljedice. Smatra kako sve lošije zdravstveno stanje stanovništva kao posljedica nemogućnosti pristupa zdravstvenoj skrbi može uzrokovati znatne gospodarske gubitke. U svojem izvješću, kako je objasnio grupi novinara na seminaru 'Ekonomski i socijalni oporavak' u Bruxellesu, usredotočio se na mogućnosti povećanja učinka fondova kohezijske politike s ciljem smanjenja nejednakosti u kvaliteti zdravstvene zaštite u EU. Ističe važnost nastavka izgradnje sveobuhvatne zdravstvene infrastrukture i smanjenja postojećih nejednakosti u najvećoj mogućoj mjeri.

'Kohezijska politika može znatno doprinijeti izgradnji zdravstvene infrastrukture u svim dijelovima Unije, tako i u Hrvatskoj, a posebno u manje razvijenim regijama i područjima, da bi se diljem Europe stvorili otporni zdravstveni sustavi kojima se može odgovoriti na trenutačne i buduće izazove', istaknuo je zastupnik Sokol.

Ruralna, planinska i udaljena područja, ali i otoci konstantno se suočavaju s depopulacijom, kao i nedostatkom zdravstvene radne snage u odnosu na urbane sredine te je rješavanje ovog problema veoma važno za cijelu Europu.

'U Izvješću sam se također osvrnuo i na zdravstvene djelatnike koji su ključni čimbenik zdravstvenih sustava te sam istaknuo da se uz pomoć sredstava kohezijske politike pokuša smanjiti njihov nedostatak u ruralnim područjima i na otocima te da ih se motivira da ondje počnu ili nastave obavljati svoju djelatnost. U tom kontekstu, posebno su bitna ulaganja u visoko obrazovanje pomoću Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), poput financiranja specijalizacija i podspecijalizacija radne snage u zdravstvu u zemljama i regijama koje se suočavaju s odljevom mozgova, poput Hrvatske', naglasio je zastupnik Sokol.

Kao još jednu opciju rješavanja problema nejednakosti u pružanju zdravstvene skrbi Sokol u Izvješću ističe i potrebu za razvojem specijaliziranih centara izvrsnosti za određene bolesti koji bi bili ravnomjerno raspoređeni širom cijelog teritorija EU.

'Države članice i regije trebale bi u sklopu novog programskog razdoblja 2021. – 2027. nastojati mobilizirati što veći iznos sredstava u okviru strukturnih fondova za ispunjavanje svojih potreba da bi zajamčile učinkovitu zdravstvenu skrb, ulaganja u infrastrukturu, posebno u slabije razvijenim i ruralnim područjima, promicale zdravlje i prevenciju bolesti te e-zdravstvo', zaključio je zastupnik Sokol osvrćući se na svoje izvješće.

Hrvatski eurozastupnik Sokol sudjelujući u radu Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača istaknuo je novinarima okupljenim na seminaru u Bruxellesu o oporavku nakon pandemije, objašnjava kako ima jako puno inicijativa. Govoreći o europskoj strategiji 'Od polja do stola', napominje kako ta transformacija poljoprivrede mora biti blaga i kontrolirana kako bi 'poljoprivrednici mogli napraviti taj prijelaz'.

'Posebice se to odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu tehnički verzirana da mogu zadovoljiti sve te standarde', govori Sokol.

Ovaj hrvatski europarlamentarac napominje kako će se proizvodnja odnosno sve buduće mjere bazirati na znanosti i studijama.

'Forsirala se vegetarijanska prehrana, ali smo uspjeli da potrošači dobiju sve potrebne informacije što jedu, ali da im se ne nameće što jedu. Potrošačima treba dati sve informacije kako bi sami donijeli odluku', objasnio je novinarima. Vezano uz to istaknuo je zaštitu domaćih tradicionalnih proizvođača uvođenjem jedinstvenog europskog sustava koji treba uzeti u obzir specifične proizvode koji imaju i zaštitu izvornosti, poput maslinovog ulje i kulena vezano uz vegetarijanstvo.

Govoreći o medu, Sokol je rekao kako se na uvoznom mora jasno navesti odakle odnosno iz koje države je uvezen.

Kao član Odbora za regionalni razvoj, ovaj hrvatski eurozastupnik objasnio je ideju pametnih sela napominjući kako su tu uspjeli napraviti 'dobar miks, a istovremeno zaštiti poljoprivrednike'.

'Ne trebamo promatrati ruralna područja samo kroz ruralne subvencije. Potrebno je ulagati i u širokopojasni internet, razvoj infrastrukture, digitalizaciju. Ideja je da koristimo sredstva iz kohezijske politike kako bi gospodarstvo bolje moglo funkcionirati i na selu. Postoji puno ideja kako iskoristiti nove tehnologije poput telezdravstva, teledijagnostike kako bi se život na selu podigao na višu razinu. Važno je da se ruralna područja revitaliziraju jer su ona najviše devastirana ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Ako demografski želimo spasiti sela, moramo puno više u sela ulagati', poručio je Sokol.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.