‘Kada se gleda gospodarski rast u Europi, 30 posto toga rasta odnosi se na ICT sektor i digitalnu ekonomiju, a u SAD-u 50 posto’, kaže Stier. To je, kako ocjenjuje, posebno važno za Hrvatsku, jer otvaranje velikog digitalnog tržišta s više od 300 milijuna svakodnevnih korisnika interneta u Europskoj uniji, predstavlja velik potencijal za naše poduzetnike. Otvori li se jedinstveno digitalno tržište, Europska komisija procjenjuje da bi moglo biti stvoreno četiri milijuna radnih mjesta od kojih bi dio trebala uzeti i Hrvatska, zaključuje Stier.

No zasad jedinstvenog tržišta nema, što voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević smatra problemom za pojedince i tvrtke, odnosno gospodarstvo. Stoga treba izmijeniti zakonsku regulativu, kaže Baričević te dodaje da Europska komisija ima vrlo ambiciozan plan za postavljanje temelja za digitalnu Europu.

‘Bez toga nema konkurentnosti unutar europskog tržišta, ali ni na razini svjetskog’, kaže Baričević, a na pitanje
zašto granice digitalnoj ekonomiji još uvijek postoje, odgovara da u EU-u postoji 28 vlada te isto toliko zakonskih regulativa i načina regulacije tržišta. Mišljenja je da treba naći model u kojem svi skupa rade, zarađuju i prosperiraju, a da svi građani u EU-u imaju iste uvjete i korištenja digitalnog svijeta.

Dio današnjeg predavanja posvećen je i DESI indeksu koji, po riječima profesora s FOI-a Vjerana Strahonje, mjeri napredak zemalja Europske unije u digitalnoj ekonomiji. Po tom indeksu Hrvatska je na 24. mjestu u Europskoj uniji, ali i najbrže rastuća članica. Taj je rast izražen posebice u proteklih godinu dana, prije svega zbog razvijenih državnih digitalnih usluga, napominje Strahonja, no dodaje kako zabrinjava pad broja diplomiranih u prirodoslovnim, inženjerskim i matematičkim disciplinama.