Od početne ideje ministra financija Slavka Linića, da se građanima ograniče minusi na tekućem računu na iznos jedne plaće, brzo se odustalo. Zakon o potrošačkom kreditiranju ipak se dotiče pitanja minusa, ali samo utoliko što propisuje da banka, u slučaju njegova ukidanja ili smanjenja, mora klijenta obavijestiti mjesec dana ranije i omogućiti mu otplatu kroz godinu dana, po istoj kamatnoj stopi po kojoj je plaćao i minus, što je tek nešto niže od maksimalno dopuštenih 12 posto.

Što je s onima koji sami odluče zatvoriti minus po tekućem računu, taj najdostupniji, ali i najskuplji oblik zaduživanja, koliko će ih koštati kredit? Upitali smo banke nude li povoljnije kreditne linije svojim klijentima za takve slučajeve.

U Zagrebačkoj banci kažu da klijentima omogućuju refinanciranje dugovanja po dopuštenim prekoračenjima kao i ostalih dugova na način da ih objedine u jedan 'povoljniji nenamjenski kredit, pri čemu se kroz individualan pristup uvijek sagledava njihova financijska situacija i predlaže adekvatan način otplate'. Efektivna kamatna stopa (EKS) za takav kredit kreće se rasponu od 9,72 posto do 11,92 posto za kredite uz valutnu klauzulu u eurima, i od 10,04 posto do 11,81 posto za kredite u kunama. U banci napominju da točan izračun EKS-a ovisi o poslovnom odnosu klijenta, roku otplate kredita te ugovorenim vrstama osiguranja.

Erste nema u svojoj ponudi namjenski kredit za otplatu ugovorenih dopuštenih prekoračenja, nego klijentima za tu svrhu nudi više vrsta gotovinskih kredita. Primjerice, preko Erste mini kredita, za koje je obavezan status klijenta, isplaćuje se 35.000 kuna, koje se vraća do 60 mjeseci uz EKS od 11,02 posto. Najniža efektivna kamatna stopa koju smo pronašli u njihovoj ponudi gotovinskih kredita za euro iznosi 9,30 posto, no ovdje treba napomenuti da se radi o promjenjivoj stopi, koja ovisi o statusu klijenta i instrumentima osiguranja. Gotovinske kredite mogu podizati i oni koji nemaju status klijenta, a EKS im se, ovisno o tipu kredita, kreće 10,23 do 10,88 posto. Za gotovinske kredite do 10.000 eura potrebni su obavezni instrumenti osiguranja (mjenica, zadužnica, izjava o zapljeni primanja), a za kredite većeg iznosa potrebni su dodatni kolaterali (garantni polog ili jamac).

U PBZ-u nude nenamjenske kredite zaposlenima i umirovljenicima. Ovi drugi moraju imati kreditno sposobnog i zaposlenog dužnika, a za kredite od 500 do 2.000 eura u kunskoj protuvrijednosti plaćaju EKS od 9,40 posto. Zaposlenima se nude krediti od 2.000 do 25.000 eura, a EKS izračunat uz promjenjivu kamatnu stopu kreće se od 9,38 do 10,11 posto. Kao instrument osiguranja potrebno je potpisati izjavu o suglasnosti za zapljenu plaće, a za veće iznose kredita potrebno je imati jamca ili životno osiguranje.

U Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) klijentima za zatvaranje minusa nudi se kredit za zatvaranje obveza, u iznosima od 1.500 do 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu se do 10 posto iznosa kredita može realizirati u gotovini, bez dokumentiranja namjene. Rok otplate je od 48 do 180 mjeseci, uz mogućnost počeka od tri mjeseca. EKS na kredit za zatvaranje obveza kreće se od 10,75 posto. Nenamjenske kredite imaju EKS od 9,68 (euro) do 10,28 (kuna), maksimalan je iznos 220.000 kuna, rok otplate do 15 godina, a veći iznosi traže veće instrumente osiguranja. Umirovljenički krediti imaju EKS oko 10 posto.