Kolumbijska pjevačica Shakira 12. lipnja morala se očitovati na sudu u Barceloni o utaji 14,5 milijuna eura poreza, za što je opterećuju ondašnje vlasti iz vremena u kojem joj je službeno prebivalište bilo u Panami, ali je živjela u Španjolskoj. Ni prva, ni zadnja od poznatih imena. Sjetite se Cristiana Ronalda, Lea Messija, Luke Modrića, Maradone ili Ulija Hoenessa, da spomenemo samo nogometaše, koji su preko tvrtki u poreznim oazama izbjegavali porezne obveze u zemljama u kojima žive.

Istoga tjedna britanski je The Sunday Times objavio golemu priču o 'Velikoj krađi Europe', projektu Biroa za istraživačko novinarstvo, koji je s ovim dnevnikom, njemačkom neprofitnom organizacijom Correctiv i 35 europskih redakcija mjesecima skupljao tisuće dokumenata koji bi procurili iz britanskog poreznog ureda i europskih tužilaštava o krađama golemih svota poreznog novca diljem Starog kontinenta.

Među prvim prozvanim kapitalcima The Sunday Times piše o Imranu Yakubu Ahmedu iz Prestona u Lancashireu, umočenom u 'poreznu obmanu stoljeća'. Istražitelji sumnjaju u to da je Ahmed mozak dobro organizirane grupe koja je izvukla milijune funti poreznih obveznika, dok MI5 istražuje je li dio toga završio u rukama terorista. Momcima je za prevare zgodno poslužio projekt zaštite okoliša, prema kojemu država oslobađa PDV-a tvrtke koje značajno smanjuju emisiju ugljičnog dioksida, za što dobivaju tzv. ugljične certifikate. Ahmedova družina osnivala je lažne tvrtke - na čelo kojih bi imenovala ucijenjene pojedince – i dolazila do certifikata, na temelju kojih su im banke isplaćivale povrat poreza. Na taj im je trik samo Deutsche Bank iskeširala 145 milijuna eura, pa mnogi optužuju banke zbog nedovoljne provjere klijenata.

Unatoč tomu što ga britanske vlasti prate od 1998., usprkos tomu što je 2017. u Italiji osuđen zbog porezne prevare, Ahmed slobodno živi u najelitnijem dijelu Dubaija, vlasnik je dva kata u najvišoj zgradi na svijetu, Burj Khalifi, a u Britaniji se bavi mešetarenjem nekretninama. U Dubaiju također živi Mohsin Salya, koji je zbog sličnih kaznenih djela u Njemačkoj 2016. osuđen na tri godine zatvora.

Prema izvješću MMF-a iz 2017., globalni gubitak poreznog novca veći je od 600 milijardi dolara. Po procjeni istraživačkog servisa Europskog parlamenta, porezna utaja stoji Europsku uniju od 55 do 75 milijardi dolara, a prošle godine samo britansku vladu 5,3 milijarde funti. Sumnja se da je mreža banaka, trgovaca dionicama i vrhunskih odvjetnika u pet zemalja (Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Belgija) u zadnje vrijeme izvukla 62,9 milijardi prevarama i špekulacijama s porezom na dividendu.

Od poreza ne bježe samo pojedinci. Google, Apple i Amazon zadnjih godina zapljusnuti su optužbama o neplaćanju poreza na europsku zaradu, pa je, primjerice, Google 2016. optužen da je zahvaljujući vještim manevrima plaćao šest umjesto 19,3 posto korporacijskog poreza.

Siva ekonomija znači utaju poreza. Na MMF-ovoj listi 31 europske zemlje s najviše sive ekonomije u 2017. nadmoćno vodi Bugarska, Turska je na drugom mjestu zamijenila Rumunjsku, a Hrvatska je zadržala neslavno treće mjesto. U SAD-u se sam predsjednik države na Twitteru hvali time da je zbog poreznog odbitka svojedobno prijavio 1,7 milijardi dolara nepostojećeg gubitka. Skrivanje imovine od poreznih vlasti i izbjegavanje plaćanja poreza za Donalda Trumpa je – sport. Trump i njegovi našli su rupu u zakonu koji im omogućava da trpaju 'sportski dobitak' u džep.

Koliki je dobitak, možda će se znati nakon istrage o Trumpovim 'sumnjivim poreznim shemama' i 'izravnim prevarama', uključujući osnivanje lažne korporacije na ime Trumpa i njegove djece da izbjegnu 55 posto porezne stope na darovanu imovinu. U tom sportu Sjedinjene Države su prvak svijeta, slijede ih Brazil, Italija, Rusija i Njemačka, a među prvih deset zemalja s najviše utajenog poreza našle su se još Francuska, Japan, Kina, Britanija i Španjolska. Od njih deset samo se četiri nalaze izvan Europe.

Utoliko je veći interes medija za upravo objavljeno izvješće američkog Centra za poreznu politiku o stanju u saveznoj poreznoj upravi, IRS-u. U zadnjih osam godina IRS je kraći za 22 posto osoblja, prošle godine je za 10 posto smanjio broj revizija i kriminalističkih istraga, a od 2010. do 2018. imao je 50 posto manje korporativnih revizija. Prošle 2018. ubrao je tri tisuće milijardi dolara prihoda, ali od toga samo je sedam posto došlo iz džepova korporacija, što je najmanji udio od 1960.

Prema istraživanju Sveučilišta Michigan, u SAD-u se godišnje sakrije 50 milijardi prihoda, a umjesto velikih riba, revizori radije gone girice s niskim primanjima u afričko-američkim zajednicama na jugu zemlje. Podnositelji prijava s godišnjim prihodima nižim od 25.000 imaju više vjerojatnosti da ih dohvati revizija od građana s od 250.000 do 500.000 godišnje plaće, kažu istraživači tog sveučilišta.

Za utjehu Amerikancima i ostalima, ni u uređenim skandinavskim zemljama nema bezgrešnih. Trojica njihovih ekonomista utvrdila su da tri posto Skandinavaca ne prijavljuje porez, no među 0,1 posto najbogatijih ne prijavljuje ga čak 30 posto. A kako zahvaljujući poreznim prevarama siromah može postati milijunaš, dokazala je Rashia Wilson iz Tampe na Floridi.

Krađom osobnih podataka iz medicinske dokumentacije građana, ona je IRS-u podnosila lažne prijave za povrat novca i uredno dobivala milijune dolara. Na Facebooku je objavljivala svoju sliku s ciglama novčanica, nazivala se 'kraljicom porezne prevare' i pozivala policiju da je pronađe. I pronašli su je. Osuđena je na 21 godinu zatvora i na povrat tri milijuna dolara, dvostruko više od Ala Caponea, čuvenog mafijaša koji je dobio 11 godina samotinje u Alcatrazu zbog 22 porezna nedjela. Na primjedbe da je kazna Wilson drastična, tužiteljica Sara Sweeney pojasnila je da je to opomena drugima koji je pokušavaju oponašati.

No umjesto da lovi utajivače, IRS im nekada pomaže. Ramon Christopher Blanchett, također iz Tampe, elektroničkim je putem podnio godišnju prijavu za povrat poreza, dokazujući da je kao freelancer zaradio samo 18.497 dolara jer mu poslodavac nije isplatio dužnih milijun dolara. IRS mu je uredno poslao povrat od 980.000 dolara, od čega je ovaj kupio Lexus i na njega još dobio 809 dolara povrata.

Kako je moguća takva greška? Tajna je u IRS-ovoj računalnoj obradi podataka, objasnio je jedan porezni stručnjak. Unakrsnom provjerom, kaže on, elektronički mozak nije uočio ‘nedostatak razuma’.