Ministarstvo graditeljstva i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) najavili su novi, treći u nizu natječaj za subvencioniranestambene kredite za mlađe od 45 godina, ali problem je što su cijene skočile i do deset posto pa unatoč blagom rastu prosječne plaće, do nekretnina je iznimno teško i skupo doći. Situaciju je komentirao Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK
'Cijene nekretnina rastu identično kao što raste broj noćenja po pojedinim destinacijama', kaže ministar graditeljstva Predrag Štromar, prenosi RTL.
Zato Štromar već treću godinu mladima nudi subvencionirane kredite kao način da si povoljnije osiguraju krov nad glavom. No, upravo dio mladih kritizira tu mjeru.
'Smatramo neodgovornim da se kao stambena mjera nudi isključivo kreditno zaduživanje mladih. Smatram da bi se u Vladi trebali zapitati jesu li većina mladih u dobi od 18 do 30 godina uopće kreditno sposobni i imaju li sigurnost dugotrajnog zaposlenja'.
Od uvođenja ove mjere kritiziraju je i posrednici pri trgovanju nekretninama. Smatraju da su upravo subvencionirani krediti utjecali na rast cijena. Također, vidjeli smo da se u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku stanovi oglašavaju po cijenama višima od tri tisuće eura po četvornom metru, što se čini uistinu kao 'divljanje cijena nekretnina'.
Koliko je to blisko istini, pokušao je pojasniti predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović.
'Kad razgovaramo o cijenama, moramo reći otkud je izvor. A to su oglašene cijene, koje ne odgovaraju istini. Tek se svaka šesta nekretnina koja se oglašava tijekom godine uspije realizirati, i to po bitno nižoj cijeni. To potvrđuje koliko su cijene nerealne. Naravno, kad govorimo o cijenama u najvećim gradovima, cijene tamo i jesu najveće, ali u većini Hrvatske je stagnacija. Ne bi trebalo generalizirati i treba reći da je potražnja izraženija samo na atraktivnim lokacijama', kaže Ranilović i ne negira rast cijena:
vezane vijesti
'Porasle su najviše od krize 2008. i samo u prvom kvartalu ove godine tri posto, a na godišnjoj razini šest posto. Više je razloga za to, jedan od njih je jeftin novac, jedno stanje na globalnom financijskom tržištu, gospodarsko stanje u Europi i Hrvatskoj te povećana potražnja'.
Ipak, može li se balon ispuhati?
'Uvijek se ispuše, ali uzroci ne potječu od nas, od Hrvatske'.
Subvencionirani krediti će pomoći prodaji nekretnina, ali to uvijek utječe i na cijene.
'Kratkoročna potražnja utječe na cijene, tako je to uvijek. Ali, ono što je dobro jest da se u ove tri godine, koliko traje subvencioniranje, jest da se sve skupa malo ispuhalo. Ono što nas više brine jest je li subvencioniranje prava mjera. Jer, pitanje je jesmo li došli do novih kupaca ili su to kupci koji bi ionako kupili nekretninu. Treba znati i da u Hrvatskoj ima malo kreditno sposobnih te smatramo da subvencioniranje nije prava mjera'.
