Još od kraja travnja deseci tisuća čeških građana okupljaju se na prosvjedima koji su ovih dana narasli do te veličine da ih se naziva najvećim još od pada komunizma u toj istočnoeuropskoj državi. Među povodima za nezadovoljstvo su dokumenti Europske komisije koji su procurili u javnost, a u njima se češkog premijera Andreja Babiša optužuje za profitiranje od sukoba interesa te se traži da nadoknadi barem 17 milijuna eura europskih subvencija dodijeljenih njegovim kompanijama. Po nekim procjenama, više od stotinu tisuća građana ovih dana na ulicama Praga tražilo je Babiševu ostavku.

Šezdesetčetverogodišnji Babiš je političar koji već dulje vrijeme izaziva podjele u češkoj javnosti. Riječ je o bivšem biznismenu kojeg su razni mediji već uspoređivali s nekadašnjim talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a na domaćem terenu pandan bismo mu mogli tražiti u nekad sveprisutnom, a danas posrnulom poduzetniku Ivici Todoriću.

Sličnost s osebujnim bivšim talijanskim premijerom proizlazi iz činjenice da je Andrej Babiš milijarder i vlasnik medija. Prema procjeni američkog magazina Forbes, imovina Andreja Babiša ovih dana vrijedi oko 3,7 milijardi dolara i to ga smješta na drugu poziciju liste najbogatijih čeških građana. Bogatstvo mu proizlazi iz konglomerata tvrtki okupljenih pod matičnim holdingom Agrofert, a kako se među tvrtkama nalaze i neki od utjecajnih čeških medija, poput dnevnika Mladá fronta Dnes i Lidové noviny, te radio i televizijska stanica, sve to podsjeća na medijski utjecaj koji je Berlusconi imao kroz svoje televizijsko carstvo.

Pod krovom Agroferta nalazi se više od 250 kompanija, a osnova koncerna vrti se oko poljoprivrede i prehrambene industrije (postoje informacije da Agrofert kroz poljoprivredne površine kontrolira čak 0,7 posto područja cijele Češke), mada se biznis proširio i na niz drugih sektora poput kemijskih proizvoda, energetike, logistike, građevinarstva, šumarstva te mnogih drugih. Takva struktura, s prepoznatljivim šefom na vrhu kompanije, neodoljivo podsjeća na doba Agrokora Ivice Todorića.

Paralela s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom pak proizlazi iz činjenice da je Babiš u politiku ušao kao svojevrsni autsajder i to nakon što je već izgradio poslovno carstvo. S dvadesetak godina mlađom suprugom Monikom približava se stereotipu milijardera koji je svojedobno utvrđivao sadašnji američki predsjednik s tadašnjom suprugom češkog porijekla Ivanom Trump.

Ozbiljniji politički život Babiša počinje 2011. godine u pokretu Akcija nezadovoljnih građana (ANO, Akce nespokojených občanů; ano na češkom znači 'da') koji prerasta u političku stranku. Babiš nastupa s pozicije borca protiv korupcije, što mu priskrbljuje popularnost među građanima, a 2013. na izborima ANO s podrškom nešto manje od petine birača postaje druga po snazi stranka u donjem domu parlamenta. U vladi premijera Bohuslava Sobotke, koja je proizašla iz tih izbora, Babiš dobiva mjesto ministra financija, da bi ga Sobotka u svibnju 2017. izbacio iz vlade nakon koalicijske krize prouzročene optužbama da 2012. godine kao glavni izvršni direktor Agroferta nije plaćao poreze.

Na izborima 2017. Babiševa stranka kao najpopularnija dobiva podršku tridesetak posto birača, a on dobiva premijerski mandat. Nakon jednog pokušaja, u kojem je formirao manjinsku vladu, sredinom prošle godine u koaliciji s tamošnjom socijaldemokratskom strankom i u suradnji s komunističkom strankom formira aktualnu vladu.

Babiš je u Češkoj izvor snažne polarizacije koja je vezana uz životni put premijera i načina na koji je stigao na današnju poziciju. Mnogi u njemu vide čistog populista, a poznat je i po svojim vrlo protuimigrantskim stavovima. Rođen u Bratislavi, Babiš je djetinjstvo, zahvaljujući očevoj diplomatskoj profesiji, proveo u inozemstvu. Sredinom osamdesetih postaje predstavnik slovačke kemijske kompanije Petrimex u Maroku i iz te pozicije sežu osnove njegova poslovnog carstva.

Iz tog razdoblja seže i Babišev prvi dodir s politikom. Početkom osamdesetih pristupio je Komunističkoj partiji, no puno je kontroverznija njegova navodna uloga kao agenta ili suradnika čehoslovačke tajne policije. Niži sudovi u Slovačkoj zaključili su u procesu da ne postoji dovoljno dokaza da je Babiš radio za tajnu policiju, no slovački ustavni sud krajem 2017. poništio je te presude te zaključio da je Babiš, koji cijelo vrijeme poriče suradnju, ipak surađivao s tajnom policijom. Optužbe o mutnoj prošlosti ne zaustavljaju se tu, već idu toliko daleko da mu se pripisuju veze s nekadašnjom sovjetskom tajnom službom KGB.

Babiš se 1991. iz Maroka seli u Češku te 1993. postaje direktorom novoosnovane češke podružnice Petrimexa nazvane Agrofert. Petrimex u jednom trenutku daje Babišu otkaz jer nije spriječio nerazjašnjenu promjenu u vlasništvu Agroferta, da bi na kraju isplivao kao stopostotni vlasnik kompanije. Agrofert počinje kao veleprodajna kompanija, no brzo se širi na poljoprivredu i proizvodnju hrane. U Hrvatskoj je kompanija češkog premijera poznata kao jedan od ponuđača koji su 2014. iskazali interes za preuzimanje kutinske Petrokemije.

Politička karijera Babiša protkana je kontroverzama, od kojih je najveći dio vezan uz njegovo poslovno carstvo. Agrofert formalno više nije u njegovu vlasništvu jer je pod odredbama zakona iz 2017. bio primoran prepustiti vlasničke udjele neovisnim zakladama kako bi izbjegao sukob interesa. No kao ministar financija te sada kao premijer, jedna je od osoba u zapovjednom lancu odluka o dodjeli europskih subvencija te postoje optužbe da su njegove kompanije primale nedozvoljeni novac.

Krajem travnja ove godine češka je policija preporučila istragu nedozvoljene dodjele novca, no Babiš je reagirao 'nogiranjem' ministra pravosuđa iz koalicijske vlade te instaliranjem bliske suradnice Marije Benešove. On zasad odbacuje optužbe kao 'organiziranu zavjeru' i najavio je da Češka nikad neće vratiti nikakve subvencije. 'Europski birokrati preziru češke zakone. Bruxelles se miješa u naše zakone', kazao je Babiš, čije riječi prenosi The Guardian.