Po neslužbenim informacijama potvrđenim iz više izvora, posljednjih tjedana intenzivno se privode kraju pregovori i kao najizgledniji kupac figurira britanski fond CVC Capital Partners - čiji portfelj uključuje 73 kompanije diljem svijeta, a procjenjuje se na preko 75 milijardi dolara. Između ostalih, ovaj fond prije nekoliko godina preuzeo je poljski trgovački lanac Žabka, jedan od najvećih u toj zemlji.

Splitski Tommy danas ima oko 3,6 milijardi kuna godišnjeg prihoda, 4700 zaposlenih i 250.000 kupaca dnevno, a njegova EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) iznosi više od 250 milijuna kuna godišnje. Prilikom preuzimanja u trgovačkoj branši uobičajeno je pomnožiti EBITDA koeficijentom od šest do 12 i tako doći do kupoprodajne cijene, no ona dakako ovisi i o brojnim drugim faktorima - od toga prodaju li se s trgovinama i prostori u kojima se one nalaze do zaduženosti, perspektive širenja, stanja na tržištu i slično.

Tportal je od ove kompanije zatražio odgovor na pitanje u kojoj je fazi proces eventualnog pronalaska kupca, za koji više izvora u poslovnoj zajednici tvrdi da je vrlo blizu dovršetka. Dobili smo tek neslužbeni odgovor da su svjesni interesa javnosti i da je do njih stiglo više sličnih upita, no u ovom trenutku ništa ne mogu potvrditi niti imaju potrebu bilo što komentirati.

Tvrtka u vlasništvu poduzetnika Tomislava Mamića dosad se razvijala vrlo snažno, ali stabilno, bez velike izloženosti financijskim institucijama. U svom portfelju ima i pekarsko-slastičarsku kuću Bobis i mesnu industriju Petason, a posljednjih godina krenula je i u investicije u turističkom sektoru. Nedavno je provela unutarnji preustroj na način da je formirana Tommy Grupa i društvo Tommy 1992, koje, kako je objavljeno, 'preuzima upravljanje kompletnom imovinom, priprema i razvija investicije svih povezanih društava, daje strateške odrednice i zadaje ciljeve ostalim tvrtkama, koordinira, kontrolira i unaprjeđuje suradnju povezanih društava te određuje i nameće modele i standarde korporativnog ponašanja'.

Dotad je u vođenju tvrtke prevladavao model - ili barem percepcija - da se još uvijek radi o nekoj vrsti obiteljskog biznisa. U svibnju prošle godine vlasnik Mamić komentirao je reorganizaciju kao svojevrsnu pripremu za izlazak na financijska tržišta, odnosno javnu ponudu dionica kojom bi se djelomično promijenila vlasnička struktura i u tvrtku ušao svjež kapital, po procjeni između 150 i 200 milijuna eura.

'Ovim promjenama napravili smo i pripremu za izlazak na financijska tržišta za prikupljanje kapitala ako procijenimo da će to biti potrebno. To isključivo ovisi o tome koliko ćemo imati pripremljenih investicija i projekata u razvojnom smislu', kazao je Mamić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. Istom prilikom, doduše, objavio je i da Tommy 'ostaje obiteljska tvrtka koja nije na prodaju'. U splitskim poslovnim krugovima nije tajna to da je Mamić u proteklim godinama imao više ponuda za preuzimanje trgovačkog dijela svog biznisa, čak su se i vodili pregovori o tome, no on se potom povlačio. U tom kontekstu proteklih mjeseci kao mogući kupac najčešće se spominjao austrijski Spar, čiji je nadzorni odbor nedavno i službeno označio Hrvatsku kao zemlju u kojoj planira snažno širenje svoje mreže. Navodno su i na toj relaciji vođeni intenzivni pregovori.

Danas je pak nejasno namjerava li u potencijalnoj transakciji Mamić prodati i više stotina poslovnih prostora, koje njegova tvrtka ima u vlasništvu, ili ih ipak ostaviti sebi uz neku vrstu dogovora o dugoročnom najmu. Mamić je trenutno jedan od najvećih dalmatinskih i hrvatskih poduzetnika. Samozatajan je, vrlo rijetko komunicira s javnosti izuzev periodičkih intervjua u dva ili tri medija. Posljednjih godina postupno se povlačio iz upravljačkih i nadzornih struktura svojih tvrtki, u kojima je njegovo mjesto zauzimao sin Zoran. Ne prate ga nikakve afere: jedini ozbiljniji sudski proces imao je 2014. godine, kada se suočio s optužbom za utaju poreza u iznosu od 1,5 milijuna kuna jer je otpisivao kućni namještaj kao poslovni trošak. No iznos je u cijelosti podmirio objasnivši da se radilo o raznim tumačenjima knjigovodstvenih dokumenata.

Početkom ove godine najavio je kandidaturu za gradonačelnika Splita, što je bila njegova gotovo otvorena poruka prethodnim gradskim vlastima iz HDZ-a i SDP-a, a posebno Željku Kerumu, s kojim ne njeguje osobito dobre odnose. Jedna od točaka spora jest činjenica da zbog političkih i administrativnih blokada najveći dalmatinski poslodavac punih deset godina ne uspijeva izgraditi upravnu zgradu i poslovno središte svoje tvrtke u Splitu. Od kandidature za gradonačelnika je odustao i potom podržao nezavisnu listu sveučilišne profesorice Branke Ramljak, a ona je osvojila dva mjesta u Gradskom vijeću Splita i postala dio vladajuće koalicije gradonačelnika Ivice Puljka.