Cilj konferencije bio je povezivanje kreatora politike i regulatora, industrije i medija te stručnjaka za standardizaciju i tehnologije s korisnicima, osobama s invaliditetom.

Ovogodišnja konferencija također je dio inicijative podizanja svijesti o tome da se prilikom izrade digitalnih rješenja ili fizičke pristupačnosti poštuju različitosti te kad god je moguće rješenja izvode univerzalno, odnosno tako da se njima mogu koristiti svi, uključujući osobe s invaliditetom.

U Hrvatskoj oko 640 tisuća građana živi s nekom vrstom invaliditeta, a u 27 država članica EU-a više od 80 milijuna ljudi ili gotovo svaka šesta osoba.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen izjavio je za tportal da u Hrvatskoj nismo ni približno riješili pristupačnost ni u digitalnom ni u fizičkom svijetu.

'Imamo još jako puno posla. Moramo biti svjesni toga da nitko ne može ništa napraviti sam. To je ekosustav u kojem svatko mora dati svoj mali doprinos. Konferencija je godišnja točka susreta s predstavnicima udruga za osobe s invaliditetom iako smo cijelo vrijeme u kontaktu kako s njima, tako i s operatorima i drugim državnim tijelima', rekao je Obuljen.

Naglasio je da HAKOM trenutno radi na novoj verziji Pravilnika o načinima i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

'Za nas je to temeljni dokument koji definira i precizira prava korisnika. Uveli smo i neka nova pravila koja se odnose na sve skupine društva koje su zbog nečeg izloženije ili ranjivije. To su, uz osobe s invaliditetom, još djeca te osobe starije životne dobi. Pravilnik je temeljni podzakonski propis kojim se služimo u rješavanju sporova između korisnika i operatora', pojasnio je Obuljen.

On je trenutno u javnoj raspravi, a trebao bi zaživjeti do kraja ove godine.

U usporedbi s ostalim članicama Europske unije, Hrvatska na području olakšanja života i uklanjanja barijera osobama s invaliditetom u digitalnom svijetu stoji vrlo dobro.

'Možemo reći da smo u gornjoj europskoj polovici. Možemo to zahvaliti naporima ne samo HAKOM-a, već radu udruga i operatora koji svakako snažno doprinose vizibilnosti Hrvatske u tom području', rekao je za tportal zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a Mislav Hebel.

Konferencija 'Pristupačna budućnost' sadržavala je tri tematske sesije tijekom kojih su bili predstavljeni novi napori za povećanje pristupačnosti koje ulažu regulator, akademska zajednica i operatori elektroničkih komunikacijskih usluga, ali isto tako mogla su se čuti iskustva inozemnih ustanova i stručnjaka, ali i potrebe i primjedbe korisnika s različitim vrstama invaliditeta.

Osim aktivnosti koje su usmjerene na podizanje društvene svijesti o pravilnom pristupanju osobama s invaliditetom, HAKOM je posljednjih godina u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER-om) pokrenuo program kojim se pokušavaju riješiti identificirani izazovi s kojima se susreću osobe s invaliditetom, a to je rezultiralo razvojem više aplikativnih rješenja i metodologija za izradu pristupačnih web stranica ili mobilnih aplikacija, u čiji dizajn su uzete u obzir sugestije, želje i potrebe osoba s invaliditetom.

Razvijena je i edukativna igra koja uči o pravilnom postupanju prilikom komunikacije s osobama s invaliditetom te priručnici za održavanje radionica o temi osoba s invaliditetom za djecu u osnovnim školama.