Nakon pune tri godine Hrvatska je izišla iz deflacije. Trend pada cijena koji je započeo 2014. godine preokrenuo se u ožujku, kada je zabilježen rast cijena goriva, hrane i pića. Iako je deflacija trajala tri godine, svima se čini da do pada cijena nikad nije ni došlo pa smo istražili kakve je to posljedice ona ostavila na naše novčanike
Deflacija je definirana kao pad cijena uslijed čega raste vrijednost novca. Hrvati su daleko bolje upoznati s inflacijom, koja se događa kada cijene generalno rastu, zbog čega deflacija zvuči kao odlična stvar za svačiji budžet.
Ona je zapravo vrlo opasna za gospodarstvo i građane - kad počnu padati cijene, s njima gotovo uvijek padaju plaće jer se svi suzdržavaju od potrošnje očekujući da će cijene još pasti.
vezane vijesti
Prosječne stope deflacije u protekle tri godine iznosile su 1,1, 0,6 i 0,5 posto. To su toliko mali iznosi da se 'bauk deflacije' nije mogao ni osjetiti. Ona se računa kao prosjek cijena više kategorija proizvoda, poput nafte, hrane, pića, usluga ili prijevoza.
U hrvatskom slučaju, dok su cijene hrane padale, rasle su cijene prijevoza uslijed poskupljenja nafte koju uvozimo pa se poništio ukupan učinak.
Ove godine posebno su potegnule cijene hrane i pića, što se pripisuje i dobroj turističkoj sezoni, a uz novi rast cijena prijevoza pobjegli smo deflaciji te došli do umjerene i za ekonomiju zdrave inflacije od 1,4 posto.
Deflaciju su u Hrvatskoj u prvom redu pokrenuli trgovački lanci. Među njima vlada velika konkurencija, pa se kao logičan potez čini rušenje cijena robe kako bi se privuklo što više kupaca.
Kupci na razne akcije u početku uvijek reagiraju potrošnjom, no brzo primijete trend pada cijena i prestanu kupovati zato što čekaju da one padnu još više.
Kada potrošnja jednom padne, teško ju je potaknuti pa poduzeća imaju problema s nagomilanim zalihama, prometi padaju, a kad padne promet, padaju i otkazi te se tako pad potrošnje samo pogoršava i vrlo brzo dolazi se u začaranu spiralu koja cijelo gospodarstvo vuče u ponor. Srećom, i taj smo scenarij izbjegli jer je deflacija bila vrlo blaga te je imala i neke pozitivne efekte.
Ekonomist Guste Santini rekao je kako je deflacija u Hrvatskoj bila nevidljiva te kako je rast cijena novca ipak ostavio malo traga smanjenjem kamata u bankama.
'Deflacije se boji svaka aktivna ekonomska politika, no pitanje je imamo li mi uopće takvu politiku. Ne bavimo se dosta analizama, niti u ministarstvima znaju kakve je posljedice deflacija ostavila na nas. Nama se stvari događaju - pozitivni rezultati u gospodarstvu posljedica su prelijevanja pozitivnih trendova iz Europske unije, dok amortizere za vanjske šokove uopće nemamo', rekao je Santini tportalu i odbacio to da je deflacija u Hrvatskoj bila na razini statističke greške.
