Prema Deloitteovom globalnom ispitivanju milenijalaca i pripadnika generacije Z, i jedni i drugi iznimno su zabrinuti za trenutno stanje u svijetu. Zabrinuti su za troškove života, klimatske promjene, novčanu nejednakost, geopolitičke konflikte i još uvijek aktualnu pandemiju COVID-19, ali su ujedno i odlučni preuzeti odgovornost za navedena važna društvena pitanja.

Međutim, ove nove generacije se također bore sa svakodnevnim izazovima kao što su financijska neizvjesnost, nedostatak ravnoteže između posla i privatnog života i velika količina stresa.

'Ovogodišnji Deloitteov izvještaj pokazuje kako mnogi pripadnici generacije Z i milenijalci preispituju svoje prioritete dok se u isto vrijeme bore s neprestanim poremećajima i neizvjesnostima. Globalne turbulencije rezultirale su preslagivanjima na tržištu rada, a čime su mnogi osnaženi da zahtijevaju trajne promjene, uključujući veću plaću, smisleniji i fleksibilniji posao, više aktivnosti vezanih za rješavanje klimatskih promjena i povećan fokus na cjelovitu dobrobit zaposlenika. Postoji žurna potreba, ali i prilika, da voditelji organizacija redefiniraju upravljanje talentima kako bi bolje zadovoljili potrebe zaposlenika', izjavio je Gordan Kožulj, direktor u Deloittevom odjelu poslovnog savjetovanja.

Troškovi života glavna su briga

Ove godine, generacija Z i milenijalci naveli su troškove života kao svoju najveću brigu, neposredno iza klimatskih promjena. Zabrinutost oko troškova života može biti simptom vremena u kojem živimo, s obzirom na porast inflacije, ali također govori i o problemima koje ove generacije navode posljednjih 11 godina u Deloitteovim ispitivanjima: ne osjećaju se financijski sigurno i jako su zabrinuti za nejednaku raspodjelu bogatstva.

Otprilike četvrtina pripadnika generacije Z (25 posto) i milenijalaca (21 posto) kažu da ne mogu lagodno plaćati svoje mjesečne troškove života, a skoro polovica živi 'od plaće do plaće'. Ovo utječe i na njihovu mogućnost štednje i objašnjava zašto skoro tri od deset ispitanika ne vjeruje da će im buduća mirovina pružiti bilo kakvu financijsku sigurnost. Drugim riječima, nove generacije na globalnoj razini počinju osjećati ono što naše generacije osjećaju već duže vremena.

U međuvremenu, oko tri četvrtine ispitanika vjeruje kako se nejednakost u bogatstvu povećava, a samo 28% vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u narednoj godini.

Neki od pripadnika generacije Z i milenijalaca pronalaze dodatne poslove i redefiniraju svoje radne navike kako bi ublažili financijske probleme. Čak 43 posto pripadnika generacije Z i 33 posto milenijalaca uz svoj primarni posao pronašli su drugi plaćeni posao s pola ili punim radnim vremenom. Također koriste i financijske prednosti rada od kuće, pri čemu se mali, ali rastući postotak njih seli u jeftinije gradove.

Valom ostavki radnici uzimaju stvar u svoje ruke

Lojalnost zaposlenika porasla je u odnosu na prošlogodišnje ispitivanje, potencijalno zato što su mnogi od njih promijenili posao tijekom prošle godine. Međutim i dalje 40 posto pripadnika generacije Z i gotovo 25 posto milenijalaca želi napustiti postojećeg poslodavca u naredne dvije godine, te bi otprilike trećina njih to učinila bez prethodno osigurnog novog radnog mjesta.

Plaća, zabrinutost za mentalno zdravlje na poslu i sindrom prezasićenja bili su glavni razlozi promjene posla u posljednje dvije godine. No, pri odabiru novog radnog mjesta glavni su im prioriteti ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao i prilike za učenje i profesionalni razvoj.

Ispitanici vide fleksibilan rad kao priliku za pronalaženje ravnoteže u svojim životima: uštedu novca uz odvajanje vremena za svoje najbliže i privatne aktivnosti. Naime, tri četvrtine ispitanika kaže da preferiraju hibridni rad ili posao na daljinu, kao i fleksibilno radno vrijeme.

Kao najvažnija temeljna vrijednost koju organizacije trebaju adresirati prilikom regrutiranja i zadržavanja zaposlenika koji spadaju pod navedene generacije je svrsishodnost posla. Gotovo 40 posto ispitanika istaknulo je da su odbili poslovni zadatak ili novu poziciju jer nisu prepoznali svrhu u njima. S druge strane, oni koju su zadovoljni društvenim doprinosom i ekološkim utjecajem svojih organizacija – posebice ukoliko se tomu doda i inkluzivna korporativna kultura – puno vjerojatnije će dugoročno ostati kod svog poslodavca.

Sve je veći naglasak na klimatskim aktivnostima 

Pitanje klimatskih promjena i dalje je jedna od glavnih briga generacije Z i milenijalaca. Tri četvrtine ispitanika slaže se da je svijet na prekretnici po pitanju adresiranja klimatske krize. Štoviše, otprilike dvije trećine ispitanika tvrdi da iz prve ruke osjeća posljedice vremenskih promjena, naglašavajući potrebu za hitnim djelovanjem.

Devet od deset ispitanika trenutno ulaže napore u zaštitu životne sredine – prvenstveno se fokusirajući na svakodnevne aktivnosti kao što su korištenje rabljenih i recikliranih predmeta ili nabavka lokalne i organske hrane. Generacija Z i milenijalci spremni su više trošiti na 'zelene' proizvode, ali trenutni nepovoljni financijski uvjeti ograničavaju njihova ulaganja u zelene proizvode više troškovne kategorije poput solarnih panela i električkih vozila. Ipak, polovica ispitanika je izjavila da planira kupiti navedene proizvode u budućnosti.  

Malo ispitanika vjeruje da tvrtke i vlade čine dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena. Kao rezultat toga, pripadnici generacije Z i milenijalci zalažu se za više djelovanja i konkretne aktivnosti, vršeći pritisak na svoje poslodavce da investiraju u vidljive, svakodnevne ekološke postupke u kojima mogu diskretno participirati. Zabrana plastike za jednokratnu upotrebu njihova je preporuka broj jedan, praćena beneficijama i edukacijama usmjerenim na održivost - u konačnici, od poslodavaca očekuju osnaživanje zaposlenika u smjeru donošenja održivijih odluka u svakodnevnom životu.

Poslodavci povećavaju fokus na mentalno zdravlje zaposlenika

Razina stresa i dalje je visoka među ispitanicima, posebno u generaciji Z. Gotovo polovica generacije Z (46 posto) i 38 posto milenijalaca osjeća da su pod stresom cijelo ili većinu vremena. Također, gotovo polovica ispitanika osjeća se 'prezasićeno' zbog pritiska na poslu - otprilike isti postotak ispitanika kaže da su mnoge njihove kolege nedavno napustile svoje tvrtke zbog prezasićenosti. To postaje važan problem pri zadržavanju radnika, ali otprilike jedan od pet pripadnika generacije Z i milenijalaca ne misli da njihovi poslodavci to shvaćaju ozbiljno ili poduzimaju pravovremene korake da to spriječe.

Ispitivanje je pokazalo da nešto više od polovice ispitanika generacije Z i milenijalaca vjeruje kako su njihovi poslodavci od početka pandemije posvetili više fokusa na opću dobrobit i mentalno zdravlje svojih zaposlenika, ali da to ne daje odgovarajući učinak.

'Malo je vjerojatno da će se razina stresa i anksioznost ublažiti jer globalne prijetnje i stalni poremećaji nastali uslijed pandemije nastavljaju utjecati na svakodnevni život generacije Z i milenijalaca, kao i na njihov dugoročni pogled na svijet', dodaje Andreja Nikšić, viša koordinatorica ljudskih potencijala u Deloitteu.

'Voditelji organizacija moraju nastaviti ulagati u mentalno zdravlje zaposlenika i ublažavati uzroke stresa i poslovnog prezasićenja. Definiranje okvira rada s ciljem zaštite ravnoteže između posla i privatnog života, stvaranje inkluzivnog okruženja i osnaživanje svojih zaposlenika da pokrenu pozitivne promjene samo su neki od načina kojima lideri mogu podržati bolje radno okruženje i mentalno zdravlje u svojim organizacijama.'