Iako se udio žena u zakonodavnoj vlasti znatno razlikuje između zemalja EU-a, niti jedna članica nema u svom parlamentu više žena nego muškaraca. Na razini Europske unije žene zauzimaju trećinu zastupničkih mandata. Taj udio postupno raste od 2004. godine, kada su otprilike petinu (21 posto) mjesta u parlamentima zauzimale žene.

Godine 2020. najveći udio zastupnica u nacionalnom parlamentu imala je Švedska, u kojoj su žene zauzimale gotovo polovicu zastupničkih pozicija, ispred Finske (46 posto), Belgije (43 posto) i Španjolske (42 posto). Na suprotnom kraju ljestvice, najmanji udjel žena u parlamentima imaju Mađarska i Malta (obje 13 posto).

U finskoj vladi 55 posto žena

Po udjelu žena u zakonodavnoj vlasti Hrvatska se nalazi malo ispod europskog prosjeka. Udio žena u Hrvatskom saboru 2020. iznosio je 31 posto, što je osjetno više u odnosu na prethodni parlamentarni sastav, u kojem je bilo tek 20 posto žena.

Proteklih godina povećao se i udio žena u izvršnoj vlasti u zemljama Europske unije: s 20 posto u 2004. na 33 posto u 2020. godini. Finska ima najveći udio žena na ministarskim pozicijama (55 posto), slijede Austrija (53 posto), Švedska (52 posto), Francuska (51 posto) i Belgija (50 posto). Na suprotnoj strani, najmanji udio žena zabilježen je u vladama Malte (8 posto), Grčke (11 posto) i Estonije (13 posto).

U aktualnoj vladi Andreja Plenkovića žene zauzimaju 28 posto ministarskih pozicija dok je u prethodnom sastavu vlade bilo tek 19 posto ministrica.

Broj predsjednica i premijera u Europskoj uniji također je porastao od 2004. Danas su četiri od 27 šefova vlada žene dok ih 2004. nije bilo. Tijekom tog razdoblja nikada nije bilo više od četiri predsjednice ili premijerke u isto vrijeme.

Hrvatska na začelju po udjelu žena u menadžmentu

Postupno se povećava i udio žena u menadžmentu premda je podzastupljenost i dalje velika. Žene zauzimaju oko trećine menadžerskih pozicija na razini Europske unije. Od ukupno 9,5 milijuna menadžerskih mjesta, 6,2 milijuna drže muškarci, a 3,3 milijuna žene.

Zanimljivo je to da su žene najzastupljenije na menadžerskim pozicijama u istočnoeuropskim članicama Europske unije. Najveći udio žena u menadžerskom kadru je u Latviji (45 posto), a u stopu je slijedi Poljska s udjelom žena na menadžerskim pozicijama od 44 posto.

Slijede Bugarska, Mađarska, Slovenija i Švedska, s udjelima od po 42 posto.

Iznad su prosjeka EU-a Irska, Rumunjska, Finska, Estonija, Španjolska, Francuska, Portugal, Slovačka i Litva, s udjelom žena na vodećim pozicijama od 38 do 35 posto.

Na suprotnoj strani ljestvice je Hrvatska s najmanjim udjelom žena, svega 24 posto, što znači da je žena otprilike na svakoj četvrtoj menadžerskoj poziciji.

Blizu su začelju i Nizozemska i Cipar s udjelima menadžerica od 26, odnosno 27 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U EU zarada žena 14,1 posto niža od one muškaraca

Pandemija koronavirusa jako je pogodila žene jer su one na prvoj crti u profesijama u kojima su često zastupljene – kao liječnice, medicinske sestre, učiteljice ili prodavačice, ali i kod kuće, gdje su preuzele još više odgovornosti, ističe se u izvješću koje je Europska komisija objavila povodom Međunarodnog dana žena.

Tijekom lockdowna žene su u prosjeku provodile 62 sata brinući se za djecu, u usporedbi s 36 sati, koliko su se za djecu brinuli muškarci, i 23 sata tjedno obavljajući kućanske poslove dok su muškarci bavili tim poslovima 15 sati.

Iako su većina najizloženijih radnika u zdravstvenoj skrbi žene, u procesima donošenja odluka o pandemiji jedva da su bile zastupljene. Naprimjer, u 87 zemalja, uključujući 17 država članica EU-a, 85,2 posto nacionalnih radnih skupina za Covid-19 vodili su muškarci, navodi se u izvješću.

Kada je riječ o primanjima, i dalje postoje velike neravnoteže između žena i muškaraca. U 2019. bruto satnica žena u Europskoj uniji bila je u prosjeku 14,1 posto ispod zarade muškaraca. Nesrazmjer je varirao među državama članicama, a najviše razlike zabilježene su u Estoniji (21,7 posto), Latviji (21,2 posto), Austriji (19,9 posto) i Njemačkoj (19,2 posto). S druge strane ljestvice razlike su najmanje u Luksemburgu (1,3 posto), Rumunjskoj (3,3 posto), Italiji (4,7 posto) i Belgiji (5,8 posto).

Hrvatska je s razlikom od 11 posto bolja od prosjeka EU-a i nalazi se u grupi zemalja (Španjolska, Švedska, Malta, Irska, Portugal, Irska, Cipar) s umjerenim neravnotežama.