Podaci pokazuju trend velikog rasta ovrha nad nekretninama u posljednjih sedam godina. Prema podacima Centra za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore, ovrhe nad nekretninama u Hrvatskoj u posljednjih su sedam godina narasle više od 10 puta.

Na kraju 2006. godine bilo ih je samo 319, dok je 2012. godine ovršeno čak 4.911 nekretnina. U samo prvih devet mjeseci ove godine ovršeno je ukupno 4.341 nekretnina koja se našla u Očevidniku HGK.

'Prema podacima o broju predmeta ovrha koje su unesene u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku vidljivo je da broj značajno raste iz godine u godinu, naročito pojavom ekonomske krize. Ovrhama je uvelike doprinijela zaduženost građana koji radi gubitka radnog mjesta, neredovite isplate plaća ili neispunjavanja nekih drugih obaveza kao što je primjerice plaćanje komunalija. Veliki broj građana u prošlosti je kupovao nekretnine na kredit koji sada ne mogu redovito otplaćivati', objašnjava Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Ove godine se na 'bubnju' našlo najviše kuća, čak 1.232 kuće ponuđeno je zainteresiranim kupcima koji imaju prilike kupiti kuću za pola cijene u odnosu na tržišnu. Po broju oduzetih nekretnina slijede stanovi, čak 695 je ponuđeno u Očevidniku, a prate ih oranice.

Do 15. rujna ove godine dužnicima je oduzeta 661 oranica. Ova godina ipak će biti rekordna po broju ovršenih hotela. U prvih devet mjeseci ove godine oduzeto ih je čak 10, što je najviše do sada.

Čudi s druge strane, relativno mali broj oduzetih motornih vozila. U prvih devet mjeseci ove godine ovršeno je devet automobila, dok ih je najviše oduzeto 2009. godine kada ih je ovršeno 14.

U posljednjih šest godina oduzeto je i 20 brodova i čamaca, a 2010. godine oduzeta je čak i jedna ventilacijska i rashladna oprema. Ove godine ovrha je provedena i nad dva restorana, a najviše ih je ovršeno prošle godine kada se u Očevidniku našlo pet restorana.

Može se reći da je 2012. godina bila rekordna, ali nije isključeno da se rekord sruši do kraja ove godine. S obzirom na to da se najveći broj ovrhovoditelja nalazi među bankama i financijskim institucijama kojima broj nevraćenih kredita samo raste, nije teško pretpostaviti da će se povećati broj građana koji ne mogu uredno podmirivati svoje dugove.

Kao ovrhovoditelji najčešće se javljaju financijske institucije, a to su banke, kartičarske kuće, štedno kreditne zadruge, osiguravajuća društva, zatim fizičke osobe, a onda slijede državne institucije te ostale pravne osobe.

Kao ovršenici se najčešće javljaju fizičke osobe, koji čine 90 posto svih ovršenika, a ostalo su pravne osobe. Svoje su financijske obveze do sada podmirivali iz neke druge imovine, ali sada raste broj onih koji su došli do zida svoje vlastite kuće u kojoj žive o čemu Švaljek kaže: 'Dok se god gospodarska situacija ne stabilizira, ne možemo očekivati pad broja ovrha, pogotovo zato jer je dobar dio građana koji su zapali u poteškoće sada u situaciji da im je pod ovrhom nekretnina u kojoj žive. Već su ranije za podmirenje kredita ili nekih drugih potraživanja koristili štednju, sredstva od prodaje neke pokretnine kao što su automobil ili brod odnosno nekretnine poput stana u kojem ne žive, kuće, apartmana na moru ili slično.'