Svota od 440 milijardi eura namijenjenih za borbu protiv energetske približava se iznosu od 480 milijardi eura koliko je, prema podacima njemačkog ekonomskog instituta IW-a, Njemačka od 2020. potrošila kako bi zaštitila svoje gospodarstvo od utjecaja pandemije covida 19.

Sredstva uključuju četiri paketa pomoći vrijedna 295 milijardi eura, uključujući 51,5 milijardi eura za spašavanje energetske kompanije Uniper i paket od 14 milijardi za Sefe, ranije poznat kao Gazprom Germania, zatim do 100 milijardi eura likvidnosti za komunalne tvrtke kako bi se osigurale od neplaćanja, te oko 10 milijardi na infrastrukturu za uvoz LNG-a.

Svota uključuje i prethodno neprijavljene obveze od 52,2 milijarde eura za državnog zajmodavca KfW-a kao pomoć za komunalna poduzeća i trgovcima da popune plinska skladišta, kupe ugljen, zamijene izvore nabave plina i pokriju neke zahtjeve za maržom.

Unatoč takvim naporima, nesigurno je da će Njemačka zamijeniti rusku opskrbu: prošle je godine uvezla oko 58 milijardi prostornih metara plina iz Rusije, što predstavlja oko 17 posto ukupne potrošnje energije.

"Koliko će ova kriza biti teška i koliko će trajati uvelike ovisi o tome kako će se energetska kriza razvijati. Cijelo nacionalno gospodarstvo suočeno je s velikim gubitkom bogatstva",  rekao je Michael Groemling iz IW-a.

Prema izračunima koji daju najniži kombinirani zbroj svih njemačkih financijskih nastojanja usmjerenih na osiguravanje opskrbe energijom, izdvojena sredstva iznose oko 440 milijardi eura. To je otprilike 1,5 milijardi eura dnevno otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače ili oko 12 posto njemačkog BDP-a, odnosno oko 5.400 eura po stanovniku.

Nadmoćna europska ekonomija koja je dugo bila sinonim za razborito planiranje, sada se našla na milosti i nemilosti vremena. Racioniranje energije predstavlja opasnost u slučaju dužih hladnoća u Njemačkoj ove zime, prve u pola stoljeća bez ruskog plina.

Fibrozno njemačko gospodarstvo

Zemlja se okrenula skupljem spot tržištu ili plaćanju gotovinom, u nastojanju da nadoknadi neke od izgubljenih ruskih pošiljaka, gurajući rast inflacije na dvoznamenkaste stope. Na vidiku nema sigurnosti, a napori da se stvore dvije alternative za rusko gorivo - ukapljeni prirodni plin (LNG) i obnovljivi izvori energije - još će godinama biti daleko od ciljanih razina.

"Njemačko gospodarstvo je sada u vrlo kritičnoj fazi jer je budućnost opskrbe energijom nesigurnija nego ikada", rekao je Stefan Kooths iz Instituta za svjetsko gospodarstvo Kiel.

"Kako stoji njemačko gospodarstvo? Ako pogledamo inflaciju, ima visoku temperaturu", kazao je.

Prema podacima koje je dostavio Institut Kiel, njemački računi za uvoz energije povećat će se za ukupno 124 milijarde eura u ovoj i sljedećoj godini, u odnosu na rast od sedam milijardi za 2020. i 2021. godini. To predstavlja veliki izazov za njemačke energetski intenzivne industrije.

Kemijski sektor koji je najviše izložen rastućim troškovima električne energije, očekuje pad proizvodnje za 8,5 posto u 2022. godini. Udruga toga sektora VCI upozorava na "velike strukturne lomove u njemačkom industrijskom pejzažu".

U ožujku je ministar gospodarstva Robert Habeck postavio cilj zamjene ruske energije do sredine 2024. godine, što mnogi smatraju preambicioznim.

Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja Marcel Fratzscher i direktor najvećeg njemačkog proizvođača električne energije RWE-a Markus Krebber računaju da će se to dogoditi tek 2025. godine, i to samo ako se nađu alternativni izvori ili brzo povećaju.

Što se tiče LNG-a, Njemačka nema vlastitu infrastrukturu jer se dugo oslanja na ruski plin, pa tek sada počinje graditi svoje kapacitete za uvoz. Za sada se oslanja na šest plutajućih uvoznih terminala. Tri bi trebala biti puštena u rad ove zime, dok bi ostali trebali biti postavljeni krajem 2023. godine, čime bi ukupni kapacitet bio najmanje 29,5 milijardi prostornih metara godišnje.