Pulski Uljanik, najjače hrvatsko brodogradilište u čijem je sastavu i riječki 3. maj, u knjizi narudžbi ima više od 20 brodova vrijednih oko milijardu eura što je za potpredsjednika Vlade Branka Grčića najbolji dokaza da brodogradnja izlazi iz krize i opet postaje perjanica hrvatske industrije. Međutim, unatoč solidnom rastu narudžbi, financijska situacija u Uljaniku ni izbliza nije tako optimistična
Komentirajući ovih dana podatke o rastu industrijske proizvodnje, Branko Grčić pohvalio je brodogradnju koja je u prvih osam mjeseci zabilježila rast od 36 posto. Pritom je posebno apostrofirao najjače brodogradilište, pulski Uljanik, čija knjiga narudžbi premašuje vrijednost od čak milijardu eura. Tragom tih dobrih vijesti, istražili smo kakva je stvarno krvna slika pulskog brodogradilišta.
Prema dostupnim podacima Uljanik grupa, u kojoj je uz matično brodogradilište i riječki 3. maj, trenutačno u knjizi narudžbi ima 22 broda čime je osigurana zaposlenost navoza do sredine 2018. Većinom se radi o brodovima srednje i visoke složenosti, među kojima su brodovi za prijevoz automobila, stoke, rasutih tereta te samopodizne platforme. Uljanik se još krajem devedesetih odrekao gradnje jednostavnih tankera s kojim, a nije mogao konkurirati korejskim i kineskim brodograditeljima.
Zahvaljujući tome, Uljanik je jedino veliko hrvatsko brodogradilište, koje se uspjelo othrvati krizi. I ne samo to, Uljanik je sudjelovao u spašavanju 3. maja, jednog od četiri velika brodogradilišta koja su ušla u proces sanacije i restrukturiranja. Međutim, sudeći po financijskim pokazateljima, čini se da je preuzimanje 3. maja za Uljanik bio preveliki zalogaj.
Sumnjičavi revizori, gubitak i veliki dug
Premda je knjiga narudžbi Uljanika dobro popunjena, rezultati poslovanja ne ulijevaju povjerenje u stabilno poslovanje. U prošloj godini pulska grupacija zabilježila je konsolidirani gubitak od pola milijarde kuna što je izuzetno visok minus u odnosu na ukupni prihod od 1,4 milijarde kuna. Usto, revizorska kuća, ocjenjujući financijska izvješća, izrazila je sumnju u realno iskazivanje 570 milijuna kuna prihoda po osnovi državnih potpora kao i mogućnost naplate iskazanih 170 milijuna kuna potraživanja od kupaca.
Negativan financijski rezultat u iznosu od 56,3 milijuna kuna iskazan je i u prvom polugodištu ove godine, u kojem je zabilježen i pad prihoda od devet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Kontinuirani gubici osjetno su nagrizli vlastiti kapital koji je na kraju polugodišta iznosio svega 95 milijuna kuna dok su dugovi narasli na 2,46 milijardi kuna.
Žele prikupiti 230 milijuna kuna kapitala
Kako bi ojačala vlastiti kapital tvrtke, Uprava je za 22. listopada sazvala izvanrednu Glavnu skupštinu na kojoj će se odlučivati o novoj dokapitalizaciji teškoj od 130 do 230 milijuna kuna. Zbog nagomilanih gubitaka, prethodno bi se trebalo provesti radikalno smanjenje temeljnog kapitala kojim će se nominalni iznos dionice srezati sa 90 na 30 kuna.
Inače, prije tri godine država je smanjila svoj udjel u vlasništvu Uljanika kroz prodaju dionica radnicima i institucionalnim investitorima. Tako je danas najveći pojedinačni vlasnik Croatia osiguranje s 10-postotnim vlasničkim udjelom, a među značajnijim su suvlasnicima i obvezni mirovinski fondovi i rovinjska Adris grupa. Država ima 7,74 posto vlasništva, a ako se uzmu u obzir i dionice HZZO-a (Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) i DAB-a (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka) ukupan udjel pod kontrolom države penje se na 14 posto.
Najavljena dokapitalizacija prilika je za jačanje vlasničke pozicije privatnih ulagača. Međutim, nije isključeno da zbog slabih poslovnih rezultata izostane njihov interes pa će u tom slučaju s financijskom injekcijom opet morati uskočiti država.
