Od 1967. Gazpromovi plinovodi u Zapadnom Sibiru i na poluotoku Jamal isporučuju goleme količine plina u Europu, ali nakon izbijanja rata u Ukrajini i uvođenja sankcija Rusiji posljednjih mjeseci dotok plina je osjetno smanjen. Kako bi nadoknadile ruski plin europske zemlje su se okrenule drugim dobavljačima. Tako je u srpnju Rusija izgubila primat u opskrbi europskih zemalja plinom iz udaljenih izvora.

Prošlog mjeseca je američki ukapljeni prirodni plin činio 13 posto ukupne opskrbe Europe, u usporedbi s 10 posto iz ruskih plinovoda. Cjevovodi iz Norveške bili su glavni izvor plina za kontinent, dok ostali izvori uključuju sjevernoafričke plinovode i zalihe ukapljenog prirodnog plina iz Katara, kao i domaću proizvodnju.

Tijekom posljednjih šest mjeseci europske veleprodajne cijene plina utrostručile su se jer Moskva nastavlja ograničavati protok prirodnog plina. Rurski državni koncern Gazprom je, pod izgovorom da Njemačka nije isporučila turbinu za komprimiranje plina koja je prošla remont u Kanadi, smanjio isporuke prirodnog plina Sjevernim tokom 1 Njemačkoj sa 40 posto na 20 posto kapaciteta.

Njemački kancelar Olaf Scholz optužio je u srijedu Moskvu za smanjeni protok plina odbacivši navode Gazproma.  

'Apsolutno ništa ne sprječava isporuku turbine Rusiji. Ona se može u svakom trenutku transportirati i spremna je za upotrebu. Jedino što je potrebno je da netko to i zatraži', rekao je Scholz u srijedu obilazeći pogone tvrtke Siemens u Muhlheimu na Ruhru, gdje se trenutno, nakon višemjesečnog remonta u Kanadi, nalazi ova turbina.

Europska komisija priopćila je da 12 država članica trpi ozbiljno smanjenje dotoka plina, a nekolicina zemalja potpuno je odsječena. Samo ovaj tjedan Gazprom je zaustavio isporuke prirodnog plina Latviji.