U 2018. u cijeloj Hrvatskoj ukupno je protrgovano nekretnina u vrijednosti od 32,2 milijarde kuna, što predstavlja 8,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te godine. U odnosu na 2017. godinu, vrijednost prodanih nekretnina u 2018. godini povećala se za 1,4 posto.

Najznačajniji udio imaju stanovi, na koje se odnosi 41 posto vrijednosti ugovorenih transakcija, slijede građevinska zemljišta s udjelom od 19 posto te obiteljske kuće s udjelom od 17,8 posto.

Kada je riječ o broju realiziranih poslova, prednjače poljoprivredna zemljišta s 38.461 transakcijom, slijede stanovi/apartmani (23.736 transakcija) te građevinska zemljišta (15.750 transakcija). U odnosu na 2017., ukupan broj poslova povećan je za 5,2 posto dosegnuvši 104.871 transakciju.

Trgovanje stambenim nekretninama najvećim je dijelom koncentrirano u većim kontinentalnim gradovima te u priobalnim mjestima. Prema broju transakcija izdvaja se Zagreb s 14.719 njih, slijede urbana središta u priobalju poput Splita s 2351 transakcijom, Zadra s 1870 te Rijeke s 1786 kupoprodajnih transakcija. U ostatku Hrvatske dominiraju transakcije vezane za poljoprivredno zemljište.

Kako distribucija cijena na hrvatskom tržištu nekretnina sadrži značajan broj ekstremnih vrijednosti, autori publikacije su radi objektivnijeg prikaza prilikom izračuna prosječnih vrijednosti koristili srednju vrijednost (medijan), a ne aritmetičku sredinu, puno osjetljiviju na ekstremne vrijednosti podataka.

Analiza pokazuje da je srednja vrijednost stana/apartmana po kvadratnom metru u 2018. iznosila 8523 kune. U usporedbi s 2017. godinom, cijena je porasla za 2,9 posto. Time je nastavljen rastući trend koji traje od 2015. godine.

Kupoprodajne cijene nekretnina po lokalnim jedinicama pokazuju da je turizam čimbenik koji najznačajnije utječe na formiranje cijena. O tome zorno svjedoče podaci o cijenama stanova i apartmana, iz kojih je vidljivo da je među sedam županija s najvišim cijenama čak čest jadranskih.

Medijalna cijena stana u 2018. godini viša od 15.000 kuna po kvadratnom metru zabilježena je jedino u Dubrovniku. Cijenu u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna bilježe 32 jedinice lokalne samouprave, a riječ je isključivo o priobalnim i otočnim gradovima te općinama.

Grad Zagreb se sa srednjom cijenom stana od 9459 kuna svrstao pri vrhu trećeg razreda koji obuhvaća srednje cijene između 5001 i 10.000 kuna po kvadratu. U tom se razredu nalazi još 87 jedinica lokalne samouprave.

Medijalne cijene po od 5000 kuna i manje obilježavaju ruralne predjele te većinu lokalnih jedinica središnjeg i istočnog dijela zemlje, ukupno 37 gradova i općina.

U odnosu na 2017., rast medijalnih cijena stanova/apartmana u 2018. godini bilježi devet županija, pri čemu predvode Splitsko-dalmatinska županija s rastom od 8,1 posto, Istarska županija s rastom od 6,7 posto te Grad Zagreb s rastom cijene od 4,9 posto. U preostalih se šest županija godišnje stope rasta medijalnih cijena kreću u rasponu od 0,1 posto u Zagrebačkoj do 3,1 posto u Šibensko-kninskoj županiji.

Međutim trend rasta cijena prisutan je na ograničenom području dok je u većini županija (12) zabilježen pad cijene prodanih stanova i apartmana. Pri tome su najviše pojeftinili stanovi u Koprivničko-križevačkoj županiji, čak 17,4 posto, Ličko-senjskoj (-14,4 posto) te Požeško-slavonskoj županiji (-11,3 posto). Zanimljivo je da je pad medijalne cijene stanova zabilježen i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i to u visini od 5,5 posto.

I za obiteljske kuće znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u jadranskim gradovima i općinama. Tako su najviše medijalne cijene, iznad 10.000 kuna po kvadratu, zabilježene u Dubrovniku (12.139 kuna) i Župi dubrovačkoj (10.339 kuna). Medijalna cijena kuća u rasponu od 5000 do 10.000 kuna po kvadratu zabilježena je u 29 gradova i općina, redom priobalnih i otočnih.

Od ukupno 87 gradova i općina, koliko ih se nalazi u kategoriji medijalne cijene kuća od 1001 do 5000 kuna po kvadratu, njih čak 81 smješteno je na prostoru jadranske Hrvatske, dok se svega šest jedinica nalazi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Cijene od 1000 kuna po kvadratu i manje nalazimo u čak 190 jedinica lokalne samouprave i tu se najvećim dijelom radi o jedinicama smještenim u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje.

O ogromnom nesrazmjeru između cijena u kontinentalnoj i jadranskoj Hrvatskoj svjedoči podatak da se za kvadrat u Splitsko-dalmatinskoj županiji moglo kupiti čak 34,8 kvadratnih metara kuće u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Kao na tržištu stanova, tako je na tržištu kuća u 12 županija zabilježen pad medijalne cijene u odnosu na 2017. godinu. Nasuprot tome, osam županija bilježi rast cijena, dok je u Međimurskoj županiji medijan cijene ostao nepromijenjen.

Najveći pad medijalne cijene obiteljskih kuća zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, od 72,7 posto, slijede Zagrebačka županija s padom cijene od 57,8 posto, Ličko-senjska s padom od 57,6 posto te Dubrovačko-neretvanska županija s padom medijalne cijene od 54,4 posto.

Dvoznamenkaste stope pada medijalne cijene zabilježene su i u Osječko-baranjskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Koprivničko-križevačkoj, Karlovačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.

S druge strane, međugodišnji rast medijalne cijene bilježi osam županija, pri čemu prednjači Sisačko-moslavačka županija s rastom od 133,3 posto, slijede Grad Zagreb s rastom od 29,1 posto te Virovitičko-podravska županija s rastom od 19,2 posto.