'Intenziviralo se tržište nekretnina u Osijeku. Razlog su poticajne mjere APN-a, Grada Osijeka i Županije. Rast potražnje intenzivirao se sredinom 2017. godine. Od tada je zabilježen rast tržišne vrijednosti stanova od oko 15 posto', komentira situaciju na tržištu nekretnina u Osijeku za tportal Marijan Matijević, ovlašteni agent za prodaju nekretnina i direktor tvrtke Ljubek.

Objašnjava kako se taj rast odnosi na korištene stanove zbog nedostatka novogradnje. Najtraženiji su manji stanovi kojih ima, dodaje, na kapaljku. Lokacije, navodi, nisu toliko bitne.

'Kupci su mlađe osobe, ali imamo trend da mlađe osobe sve više kupuju obiteljske kuće čije cijene nisu rasle, a starije osobe, koje su prodavatelji, traže manje stanove. Obiteljske kuće od 2010. do 2017. godine zabilježile su pad tržišnih vrijednosti, ovisno o veličini, i do 40 posto, ali od 2017. taj trend stagnira. Mlade obitelji sve više vide priliku u kupnji četvero ili peterosobne kuće koja je, ovisno o lokaciji, starosti i uređenosti, često jeftinija od stana iste sobnosti', kaže Matijević.

Cijene rabljenih stanova kreću se od 800 do 1000 eura za četvorni metar, ali s time da manji stanovi u zgradama građenim nakon 2010. mogu dosegnuti i do 1100 eura.

'Centar i Gornjodravska obala i dalje su top lokacije. No izuzetno zanimljiv je postao i istočni dio grada u blizini Kampusa', ukazuje na novi trend Matijević.

Slaže se s njim i kolega Zoran Barišić iz Ljubeka.

'Točno je. Cijene stanova u Osijeku porasle su u prosjeku za 10 posto. Rasle su od početka godine, ali su od svibnja neka konstanta', potvrđuje Barišić.

Dodaje kako idu svi stanovi. Poskupio je čak i najam, pa se za, kako dodaje, solidno uređen stan traži oko 2000 kuna, a za luksuznije i više. Stanova nema dovoljno ni za kupnju ni za najam, govori.

'Sve je to zbog pada kamata na štednju pa ljudi nemaju interes držati novac u banci. Istovremeno dolazi do migracije jer su se jedni odselili, a zbog posla se doseljavaju drugi iz manjih sredina. Na kraju, kad vidite kakve su kamate u banci, radije ćete kupiti stan i iznajmljivati ga nego da vam novac propada u banci', objašnjava Barišić razloge rasta potražnje i cijena stanova u Osijeku.

Gotovo 80 posto stanova, kako kaže, ne stigne ni oglasiti, a već pronađu novog vlasnika. Dok ih mlađe osobe kupuju za stanovanje, stariji koji imaju ušteđevinu kupuju ih za najam.

'Cijene lagano rastu, posebno stanova u novogradnji, zbog novih nameta koje je uvela država prilikom izgradnje. Cijene rabljenih stanova nikada neće rasti takvim intenzitetom, no i njima je cijena malo otišla gore. Velik su utjecaj imale poticajne mjere APN-a, koje su pozitivno utjecale na kupce. Umjesto da najam za lijep stan mjesečno plaćaju 2000 kuna, odlučuju se za kupnju pa im mjesečna rata iznosi oko 1700 kuna, a u vlasništvu će im na kraju ostati nekretnina', zbraja prednosti na osječkom tržištu nekretnina Krunoslav Šabić, vlasnik Tasman nekretnina.

Put do novog vlasnika lakše pronalaze manji stanovi, dodaje Šabić, a uočio je i trend povećanog interesa za životom u urbanim vilama umjesto u kućama.

'Mladi su sve komotniji. Život se promijenio, radi se od 9 do 17 sati, nema se više toliko vremena za rad oko dvorišta, pa je urbana vila postala zamjena za kuću', ukazuje Šabić.

Cijena kvadrata rabljenih stanova u Osijeku se, nastavlja on, kreće od 800 do 1000 eura, dok se za one u novogradnji traži od 1100 do 1300 eura.

'Cijena kvadrata na top lokacijama može dosegnuti i 1500 eura. Riječ je o strogom centru grada, ali na nekoj mikrolokaciji koja je ekstremno tiha, malo ljudi zna gdje je, njome se ne prolazi i nije toliko prometna. Takva je primjerice Paradžikova ulica u Osijeku, u kojoj je izgrađeno nekoliko novih objekata, a stanovi su odmah prodani', govori Šabić.

Na upit može li Osijek dosegnuti cijene stanova poput onih u Zagrebu ili nekim drugim dijelovima Hrvatske, kratko odgovara – ne.

'Nećemo se nikada približiti Zagrebu, kao što ni Hrvatska nikada neće biti Švicarska. Ne treba se zanositi iluzijama. Osijek ima svoje prednosti i nedostatke, ali se događa pomak na bolje. Osjeća se oporavak tržišta', zaključuje Šabić.