Za usporedbu smo se koristili podacima servisa GlobalPropertyGuide, koji prati cijene kvadratnog metra stanova smještenih u središtu glavnih ili najvažnijih gradova pojedinih zemalja.

Pregled obuhvaća reprezentativne stanove veličine 120 kvadratnih metara u izvrsnom stanju (obnovljeni ili preuređeni u zadnjih pet godina) na prestižnim lokacijama. Dakle nisu uključene nove nekretnine, čije su cijene u pravilu više od navedenih.

Uvjerljivo najskuplja europska lokacija za kupnju stana je Monaco. U ovoj europskoj državici, meki svjetskih bogataša, kvadratni metar stana dosegnuo je 44.522 eura. Među zapadnoeuropskim metropolama prednjači London, u čijem centru prosječna cijena iznosi 21.179 eura. Pritom su razlike u različitim dijelovima središnjeg Londona značajne i kreću se od 14.400 eura (West Brompton) do 31.900 eura (Marylebone).

Za kvadratni metar morat ćete izdvojiti više od 10.000 eura ako želite kupiti stan u Parizu, Beču, Ženevi ili Zürichu. U ostalim zapadnoeuropskim metropolama cijena kvadrata kreće se od 5000 do 10.000 eura. U tom rangu našle su se i dvije istočne metropole – Prag i Moskva. U centru Praga prosječni kvadrat dosegnuo je 6688 eura, a u središtu Moskve košta 6305 kuna, pri čemu na pojedinim prestižnim moskovskim lokacijama (Kropotkinskaja, Poljanka) cijena premašuje 8000 eura.

Zagreb se na ljestvici GlobalPropertyGuidea smjestio pri dnu s prosječnom cijenom kvadrata od 1978 eura između glavnog grada Litve Vilniusa (2163 eura) i rumunjske prijestolnice Bukurešta (1701 euro).

Većina metropola nove Europe skuplja je od Zagreba. Prednjači već spomenuti Prag, a slijede Ljubljana (3657 eura), Bratislava (2911 eura), Varšava (2793 eura), Riga (2789 eura) i Budimpešta (2515 eura). Od zemalja s ex-Yu prostora, osim Ljubljane, od Zagreba je skuplji i Beograd, u kojem se kvadrat stana kreće oko 2239 eura.

Usporedba dugoročnog trenda pokazuje da cijene stanova u Zagrebu rastu znatno sporije nego u ostalim europskim gradovima. Premda je u zadnjih nekoliko godina primjetan snažniji rast, cijene u Zagrebu još nisu dostigle razinu iz 2008.

U istom razdoblju u pojedinim europskim metropolama one su porasle i više od 50 posto. U zadnjih deset godina kvadrat stana najviše je poskupio u Beču, čak 86 posto. Izrazito snažan rast cijena zabilježen je i u Reykjaviku (71,5 posto), Oslu (61,7 posto) i Beogradu (59,8 posto). S druge strane, među metropolama s najvećim padom cijena u promatranom razdoblju izdvajaju se Kijev, Atena i Riga.

Prosječne cijene kojima barata GlobalPropertyGuide baziraju se na internim istraživanjima, skeniranju web oglasa i pregledavanju ponuda za prodaju. Pritom treba naglasiti da podaci nisu vremenski ujednačeni. Primjerice, za Zagreb su podaci zadnji put ažurirani krajem 2017., za Vilnius u listopadu 2018., a za Bukurešt u kolovozu 2019.

Usporedbu u značajnoj mjeri otežava i činjenica da u većini europskih zemalja ne postoje pouzdani statistički podaci o cijenama. Najbolju statistiku imaju skandinavske zemlje dok najviše zaostaju južnoeuropske zemlje, među kojima je i Hrvatska.