Prvi hrvatski serijski automobil nosit će ime Rimac Nevera. Riječ je o drugoj generaciji električnog hiperautomobila Mate Rimca koji je dosad bio poznat pod nazivom C_Two
Rimac Nevera je po svojim performansama, ističu iz Rimčeve tvrtke, najsnažniji i najbrže ubrzavajući homologirani auto u proizvodnji, bez obzira na vrstu pogona.
Automobil ima čak 1914 konjskih snaga. Razvija najveću brzinu od 412 kilometara na sat i do 100 km/h ubrzava za nevjerojatnih 1,85 sekundi.
Nevera će se u potpunosti proizvoditi u Hrvatskoj, a Rimčev plan je izbaciti na tržište samo 150 primjeraka. Već ove godine kreću prve isporuke. Prodajna cijena bit će dva milijuna eura, odnosno oko 15 milijuna kuna.
Ime Nevera odabrano je, navodi se u priopćenju, jer 'odražava izvanredne performanse koje može osloboditi u tren oka. Nevera je moćna mediteranska oluja, nabijena munjom, koja se pojavljuje iznimnom brzinom i snagom'.
'To je to. Ovo je automobil koji sam sanjao kad sam prije deset godina krenuo na ovo ‘nemoguće’ putovanje. Sav naš naporan rad rezultirao je Neverom - našim hiperautomobilom koji obara rekorde. Ovaj automobil stvoren je da nadmaši sve i podigne ljestvicu, da podigne standarde za automobile visokih performansi. Ne samo u performansama, nego i kao zaokružen, izbalansiran automobil za cestu. Kad smo predstavili C_Two, postavili smo izuzetno visoke ciljeve. Ali smo od početka tražili načine na koje da ih nadmašimo', poručio je Rimac.
Rimac Automobili planiraju proizvoditi svoje prvo serijsko vozilo u tvornici u sklopu kampusa u Svetoj Nedelji, a on bi trebao biti izgrađen do 2023. godine.
Dotad će koristiti dvije lokacije na zapadu Zagreba, na Jankomiru, gdje su od početka ove godine počeli useljavati. Taj novi poslovni prostor na Jankomiru trenutačno zauzima 4400 kvadrata u poslovnoj zgradi preko puta City Centra One West. Druga lokacija je proizvodna i prostire se na 25.000 kvadrata.
Nedavno je Rimac uzburkao duhove svojim drugim projektom najavivši da će do kraja 2024. uspostaviti uslugu robotaxija u Zagrebu.
Investicija je teška 3,4 milijarde kuna, a dio bi trebao biti sufinanciran sredstvima Europske unije putem Vladinog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.