Na 12. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, podržana su izvješća koordinacijskih odbora zaduženih za provedbu plana zamjene kune eurom, odnosno odrađivanje raznih reformskih i tehničkih procesa.

Naime, krajem prošle godine osnovan je upravljački odbor za provedbu Nacionalnog plana zamjene kune eurom, kao i šest koordinacijskih odbora - za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, zatim za prilagodbu financijskog sustava, odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te naposljetku odbor za komunikaciju.

"Sav slijed aktivnosti ide u skladu s originalnim planom, posla je jako puno, rokovi su uvijek kratki, no to i je naša zadaća i obveza da sve napravimo kako treba", izjavio je nakon sjednice potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Idući tjedan Marić će u Bruxellesu ispred Vlade potpisati sporazum o suradnji s Europskom komisijom na provedbi komunikacijske i informacijske kampanje za uvođenje eura u Hrvatskoj.

Informacija o tome bila je i posebna točka na sjednici Vlade, a Marić je pritom izjavio da će se potpisivanjem sporazuma podržati niz aktivnosti kako bi se, u skladu sa strategijom za uvođenje eura, doprlo do svakog hrvatskog građanina i pojasnio svaki mogući aspekt uvođenja eura.

Te aktivnosti mogu uključivati jačanje ljudskih kapaciteta u komunikacijskoj domeni, ispitivanje javnog mnijenja, izradu promotivnih materijala i publikacija, održavanje konferencija i seminara, priređivanje izložbi, provođenje medijske kampanje i aktivnosti vezanih za odnose s javnošću, kao i druge korisne akcije, izvijestio je Marić te napomenuo da će Komisija osigurati do 50 posto ukupnih sredstava utrošenih za provedbu tih aktivnosti.

Rekao je i da bi se kampanja trebala odvijati u tri faze. U vidu raznih konferencija i okruglih stolova prva faza je već u tijeku, dok bi druga faza bi trebala nastupiti od trenutka kada se objavi formalna odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu, što se očekuje u lipnju iduće godine.

Marić je posebice apostrofirao aspekt zaokruživanja cijena, pri čemu postoji bojazan da će se one zaokruživati "na više" te time imati efekt na porast inflacije. "Mislim da i u toj fazi trebamo svi skupa, i mediji, odraditi kvalitetan posao. Tržišno smo gospodarstvo, ne možemo utjecati na cijene, no mislim da postoje alati kako ukazati građanima tko se ponaša po pravilima, a tko ide van toga", izjavio je Marić novinarima.

Na sjednici je rekao da je Vlada za vrijeme pandemije pokazala da može reagirati pravovremeno, kao i adekvatno, između ostalog i u smislu izdašnih mjera za očuvanje radnih mjesta, kao i u pomoći zdravstvenom sustavu.

S obzirom na okolnosti, deficit za ovu godinu će biti nešto veći od originalno planiranog, no putanja javnog duga se već ove godine ponovno "savija prema dolje", izjavio je ministar financija. Drugim riječima, poručio je Marić, efekt "covida" će u fiskalnom pogledu biti praktički jednokratan, no u visini gotovo 17 postotnih bodova ukupnog BDP-a u jednoj godini.

Plenković: Važno da svi mehanizmi i "kotačići" budu dobro uigrani

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice potvrdio je da se sve planirane aktivnosti na putu ka uvođenju eura odvijaju dobrom dinamikom. To uključuje i reforme u okviru Europskog tečajnog mehanizma II (ERM II), kao i ispunjavanje kriterija konvergencije, što podrazumijeva i nastavak održavanja stabilnosti javnih financija, izjavio je predsjednik Vlade, koji je i podsjetio na očekivanja o rastu BDP-a u ovoj godini od minimalno devet posto.

Napomenuo je da se s istekom prosinca ulazi se u zadnjih 12 mjeseci prije planiranog ulaska Hrvatske u eurozonu, kada je važno da svi mehanizmi i "kotačići" budu dobro uigrani i da se sve odvije na vrijeme.

"Riječ je o jednom vrlo zahtjevnom i kompleksnom pravnom i operativnom poslu", izjavio je predsjednik Vlade, podsjetivši da bi ključne političke odluke oko ulaska u eurozonu trebale biti usvojene u lipnju. Naime, Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu.

Ribić: Hrvatska nije spremna za eurozonu; Tomić: HUP podržava ulazak

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je da je eurofil, no da ne mora sve što dolazi iz Unije biti savršeno, već sve treba kritički valorizirati. Pozivajući se i na mišljenja domaćih i svjetskih respektabilnih ekonomista, izrazio je svoje strahove i rezerve. Tako je rekao da bez dvojbe euro ima svojih prednosti, no one su za "dobra vremena". Tu su, međutim, i opasnosti koje se mogu dogoditi u slučaju kriznih vremena, te dovesti i do novih valova iseljavanja.

Ocijenio je da eurozona nije spremna za zemlje s juga i istoka Europe, kao što ni Hrvatska nije spremna za eurozonu. Tako, mišljenja je da je s uvođenjem eura trebalo čekati dok eurozona ne stvori potrebne institucije i mehanizme za krizne situacije.

S druge strane, smatra da priča oko rasta cijena zbog uvođenja eura nije relevantna. Kada bi i netko podizao cijene, tržište će u "malo duljem vremenu to izravnati", tako da efekti mogu biti eventualno kratkoročni, izjavio je Ribić.

Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Iva Tomić rekla je da su koristi od uvođenja eura veće od mogućih troškova, pogotovo za jednu malu ekonomiju kao što je hrvatska. HUP, kao i većina poslodavaca s kojima su razgovarali, podržava ulazak u eurozonu, a pripreme za to već traju.

Hoće li plaće u 2022. rasti više od inflacije?

Novinari su pitali okupljene i kako će u idućoj godini živjeti hrvatski građani s obzirom na sveprisutan rast cijena, a Marić je izjavio da inflaciju uvijek treba uzimati u obzir jer ona utječe na ukupni standard građana. Apostrofirao je da su Vladi otpočetka rast standarda i plaća građana jedan od ključnih prioriteta, kao najjačih poluga za ispravljanje određenih negativnih demografskih trendova.

Proteklih mjeseci prisutni su globalni poremećaji, koji su se prelili i na Uniju pa tako i Hrvatsku, a ogledaju se u rastu cijena energije i pojedinih sirovina, a tako i posredno rasta cijena hrane i komunalnih troškova za građane.

No, napomenuo je da razina inflacije u Hrvatskoj ne odstupa od prosjeka zemalja članica EU-a. "Dapače, još smo uvijek blago ispod, no proteklih mjeseci vidljiva su ubrzanja stopa rasta", dodao je Marić, podsjetivši da u izračun indeksa potrošačkih cijena ulazi više od 900 artikala.

Između ostalog, Marić je rekao i da bi planirani gospodarski rast za iduću godinu od 4,4 posto trebao imati svoje efekte na rast zaposlenosti i plaća. Pritom, taj projicirani rast gospodarstva viši je od procjene rasta inflacije, napomenuo je.

Ribić je rekao da su plaće u prvih devet mjeseci rasle u drugim sektorima, a da se javni sektor uvijek prilagođava rastu drugih plaća. Hoće li ti porasti biti dovoljni u odnosu na rast inflacije, vidjet će se po objavi statističkih podataka. "Ako neće biti dovoljno onda će odgovor na vaše pitanje glasiti: Da, pasti će standard građana. Ako bude dovoljno, onda može neće pasti", zaključio je Ribić.

Tomić iz HUP-a je rekla da su plaće u gospodarstvu rasle, a i da se porast cijena zasad puno više osjetio na strani poslodavaca, u smislu rasta cijena energenata te materijala i sirovina koje koriste u proizvodnji. Ocijenila je da se taj rast cijena koji osjećaju poslodavci, a koji je globalnog karaktera, "nije u tolikoj mjeri prelio na potrošačke cijene", a nada se da se to neće dogoditi ni u budućnosti.

Ako se pandemija zauzda, Tomić očekuje da će u idućoj godini doći do rasta investicija i zapošljavanja, pa tako i do rasta plaća, jer će za nova radna mjesta trebati i privući radnu snagu.