Ako članice OPEC-a za manje od deset dana donesu odluku o smanjenju proizvodnje, sirova nafta mogla bi tek negdje u veljači ili ožujku krenuti prema gore, smatraju u Saxo banci
Cijena sirove nafte mogla bi doći sve do 60 dolara za barel, ali tek za otprilike godinu dana, i to ako članiceOPEC-a za manje od deset dana donesu odluku o smanjenju proizvodnje. I ako toj odluci pristupe potpuno ozbiljno i provedu je u djelo, poručuju Ole Hansen, prvi čovjek za analizu robnih tržišta u Saxo banci. Za početak, sirova nafta bi mogla tek negdje u veljači ili ožujku krenuti prema gore te postupno rasti do 60 dolara za barel, smatra Hansen.
"Odluka članica OPEC-a imat će ozbiljne posljedice na tržište ako se 30. studenoga odluče na rezanje proizvodnje do oko milijun barela dnevno. Trenutno prevladava osjećaj da će se to uistinu dogoditi i u tom slučaju cijena sirove nafte krenut će polako prema 50 dolara za barel. No, OPEC je najviše zaslužan za vrludanje cijene proteklih mjeseci jer je vrlo često dolazila vijest da smanjuju ili režu proizvodnju, ali da na koncu ništa od toga ne bi bilo. Jasno da je onda veća volatilnost na tržištu", objašnjava Ole Hansen, rukovoditelj sektora za robna tržišta u Saxo banci. Podsjeća na to da je i u nekoliko godina iza nas OPEC često najavljivao različite odluke, ali je teško ispunjavao ta obećanja. Potrajat će stoga da tržište uistinu povjeruje OPEC-u, čak i ako na kraju mjeseca donese odluku o smanjenju ili zamrzavanju proizvodnje
Kako je Trump pogurao bakar?
Protekli tjedan obilježio je smirivanje tržišta nakon Trumpove pobjede na izborima u SAD-u, pa se tako cijena zlata, nakon što je inicijalno porasla, vratila na početne pozicije. Jednako kao i, primjerice, bakar, koji su investitori krenuli prodavati, ali se zatim cijena ozbiljno oporavila. Takva kretanja posljedica su ponajprije činjenice da smo svi gledali u Trumpa kao osobu, a ne njegove najavljene politike koje žele smanjivati poreze, povećavati infrastrukturnu proizvodnju, što na kraju pogoduje sirovini kao što je bakar. No, te politike ujedno povećavaju prinose na obveznice što je negativna posljedica, kao i rast dolara koji time negativno utječe na cijenu zlata, poručuje Hansen iz Kopenhagena.
"Obveznice su mjerilo stvari jer one određuju cijenu financiranja, a kad prinosi na obveznice rastu, kao što se dogodilo u SAD-u, raste i vrijednost dolara. A to nije dobro za većinu tržišta u razvoju. Sad ćemo pratiti što će to Trump konkretno poduzimati, ali mislim da će tržište, do određene mjere, biti razočarano. Mogli bismo reći da će Trump vjerojatno biti bolji od onoga što očekuju Demokrati, ali gori od onoga čemu se nada Wall Street", zaključuje Hansen.
