Na stolu Vlade stoga bi se već ovog četvrtka mogao naći rebalans proračuna koji bi konačno trebao odgovoriti na pitanje kako će Ministarstvo financija staviti točku na u ovoj godini. Prema trenutnom tempu punjenja proračuna deficit konsolidirane opće države, koji uključuje središnju, lokalnu državu i izvanproračunske fondove, dosegnut će između 15,5 i 16 milijardi kuna, odnosno oko 5 posto BDP-a, smatra ekonomist Željko Lovrinčević.

Za zatvaranje proračuna bit će potrebno, procjenjuje se, još oko milijardu dolara za što Vlada na raspolaganju ima tri opcije. Budući da su rezerve likvidnosti značajno niže nego prije zbog strožih pravila o razervacijama koje stupaju na snagu od listopada, jedno rješenje je da Hrvatska narodna banka snizi obveznu pričuvu komercijalnim bankama i oslobodi trenutno imobilizirana sredstva.

Ta opcija je relativno jednostavno rješenje, no dodatno bi oslabila banke na makroekonomskoj razini zbog čega bi HNB mogao dvaput odvagati taj potez. Bankama se rezerve ionako ubrzano tope zbog pada dobiti, rasta rezervacija, a tek stižu udarci na prihode od novog Zakona o potrošačkom kreditiranju i velike nepoznanice što će biti sa presudom u slučaju 'franak', piše Poslovni dnevnik.

Druga alternativa je da Ministarstvo financija dogovori mostni kredit u aranžmanu s domaćim ili stranim kreditorima na osnovu očekivanih prihoda od monetizacije autocesta. U Vladi su ranije već najavili da od koncesije na autoceste očekuju oko tri milijarde eura prihoda.

I posljednja, treća opcija je da se država ponovno uputi 'preko bare' i na američkom tržištu posudi potrebnu milijardu dolara. Nakon što je FED (privremeno) odustao od zatezanja monetarne politike, prinosi su pali: prije desetak dana prinos na domaće desetogodišnje dolarske obveznice premašio je šest posto, a krajem prošlog tjedna spustio se na 5,7 posto, piše Poslovni dnevnik.

Cijeli članak pročitajte OVDJE