Iako su brojni građani mislili da će cijene nekretnina pasti i da tržište neće biti aktivno, podaci govore suprotno. Unatoč snažnom padu BDP-a zbog pandemije koronavirusa, cijene nekretnina nisu pale već su i narasle. Pokazuju to i objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama novih stanova u prvih šest mjeseci ove godine. Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvom polugodištu – u što nisu uračunati POS stanovi – iznosila je 15.550 kuna. To je rast od 5,8 posto u odnosu na drugo polugodište 2020. godine. Što se tiče POS stanova, njihova prosječna cijena je iznosila 7.499 kuna.

Iz agencije Remax Centar nekretnina smatraju da cijene nekretnina neće više rasti te da su dosegle svoju maksimalnu vrijednost trenutno. Naravno moguću se male fluktuacije u iznosima, ali veliki skokovi u cijeni se ne očekuju u daljnjem periodu. Naglašavaju da su cijene trenutno stabilne. Upitali smo ih kakvo je stanje u inozemstvu te da li je rast primijećen i na drugim tržištima. Obzirom da smo dio velike svjetske Remax mreže imamo podatke i s inozemnim tržišta te se isti trend može i tamo primijetiti. Tijekom pandemije koronavirusa u razvijenim državama učlanjenima u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) bilježi se najsveobuhvatniji porast cijena nekretnina u posljednja dva desetljeća. Prema analizi koju je napravio Financial Times, od 40 država OECD-a, u samo njih tri tijekom prvog tromjesečja nije zabilježen rast cijena nekretnina. To je najniži udjel od 2000. godine, kada su se počeli prikupljati ti podaci, nadodaju iz Remax Centra nekretnina. No zašto su uopće cijene nekretnina toliko porasle u Hrvatskoj?

Iz Remax Centra nekretnina ističu da je bilo nekoliko razloga, a to su: iznimno niske kamatne stope, zatim štednja akumulirana posljednjih godina, potreba za dodatnim stambenim prostorom uslijed sve izraženijeg rada od doma te rast cijena građevinskog materijala. Trenutno je tržištu kapitala moguće pronaći kredite po povijesno niskim kamatnim stopama, no nažalost i kamate na štednju su izrazito niske. Ako pak primjerice analiziramo podatke Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna. Depoziti kućanstava u srpnju su dosegnuli 236 milijardi kuna, što je porast u odnosu na mjesec ranije za 3,6 milijardi kuna. Na godišnjoj razini depoziti kućanstava porasli su za čak 18,3 milijarde kuna. Obzirom na izuzetno niske kamate, dio tog iznosa prelijeva se na tržište nekretnina. Ovakva činjenica značajno utječe na povećanje potražnje što direktno utječe i na rast cijena nekretnina, ističu iz Remax Centra nekretnina.

Nadalje i kod iznosa stambenih kredita vidljiv je rast koji na godišnjoj razini iznosi preko 6 milijardi kuna prema podacima Hrvatske narodne banke.

Ono što je jednako tako utjecalo na veću potražnju nekretnina je i sama činjenica da su ljudi u ovom periodu više boravili u svojim domovima te je velika većina čak i radila od kuće. Ovakva situacija dovela je potrebu za dodatnim stambenim prostorom.

Još jedna situacija koja je utjecala na veće tržišne cijene nekretnina nadodaju iz Remax Centra nekretnina je porast cijene građevinskog materijala. Velik broj nabavnih lanaca je prekinut pa je teško dobiti iz Kine kontejner željeza. U Europi nema dovoljno proizvodnje građevinskog željeza. Naravno, ne može se reći da su svi materijali poskupjeli. Pitanje je naravno koliko određeni materijal participira u izgradnji. Veći problem je cijena radne snage. Na tržištu nema dovoljno radne snage, a potražnja za građevinom je velika, i u Hrvatskoj i EU. Cijene materijala i resursa su poskupile te su utjecale na veći trošak građenja. Sve skupa je rezultiralo višom cijenom nekretnina, zaključuju iz Remax Centra nekretnina.