Iza solinskog AD Plastika još je jedna dobra godina. Naš najveći proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju u 2016. zabilježio je rast dobiti od četiri posto na 48,1 milijun kuna, smiješi mu se unosan posao u Iranu, a uprava najavljuje snažan rast prihoda u 2017. godini
Tim povodom razgovarali smo s direktorom AD Plastika Marinkom Došenom koji je načelu tvrtke zadnje dvije godine.
Iako ste lani zabilježili lijep rast dobiti, prihodi su vam pali za 8,6 posto. Što je tome uzrok?
Cilj nam je bio ojačati financijsku stabilnost kompanije i poboljšati profitabilnost, što smo i ostvarili. Ostvarena je neto dobit Grupe od 48,1 milijun kuna, što je povećanje za 4,1 posto, unatoč padu poslovnih prihoda od 8,6 posto. Znatno više smo smanjili rashode poslovanja, čemu u prilog govori rast EBITDA od 15,7 posto i neto profitne marže. EBITDA marža u 2016. iznosi 14,1 posto. Važno je napomenuti kako su proizvedene količine i pokazatelji prodaje na prošlogodišnjim razinama. Pad prihoda većim je dijelom uzrokovan utjecajem kretanja tečaja. Smanjili smo znatno kreditnu zaduženost i obveze prema dobavljačima, a vrijednost naše dionice u protekloj godini porasla je za 40,2 posto te je isplaćena rekordna dividenda od 12 kuna.
Koji su vam glavni ciljevi u 2017. godini?
Prije svega su nam ključni ciljevi za 2017. zadržati dobre poslovne rezultate kroz rast prihoda za minimalno šest posto, povećanje EBITDA i neto marže, daljnje smanjenje kreditnih obveza, optimiziranje novčanih tokova i povećanje efikasnosti poslovanja. Naravno, ciljevi su nam rast na postojećim i novim tržištima te de daljnje povećanje vrijednosti društva na zadovoljstvo svi naših dionika.
Koliko ste blizu sklapanja posla u Iranu? Što će to značiti za poslovanje tvrtke?
Preuranjeno je govoriti o konkretnom sklapanju posla u Iranu, ali nije nepoznato kako su potencijalne akvizicije dio našeg strateškog interesa zbog širenja poslovanja i tržišta. Iran je jedna od opcija koje ozbiljno razmatramo. To je tržište s iznimno velikim potencijalom, jer govorimo o zemlji s 85 milijuna stanovnika. Iran ima 70 milijuna automobila, od čega bi tri milijuna trebalo zamijeniti zbog starosti vozila. Oni su 18. zemlja u svijetu po broju proizvedenih automobila s oko 1,3 milijuna proizvedenih vozila i 14. zemlja u svijetu po broju prodanih vozila. Te brojke dovoljno govore o zanimljivosti tržišta i razlozima našeg interesa.
Krajem prošle godine iznenadili ste objavom o prodaji udjela u tvrtki Faurecia ADP Holding. Zašto ste se odlučili za taj potez i kakvi su vam planovi u Rusiji?
Izlazak iz FADP-a je planiran i uključen je u poslovne planove Grupe za 2016. U FADP-u smo imali udio u vlasništvu od 40 posto, a naša strategija na ruskom tržištu je poslovati u društvima u kojima smo većinski vlasnici. S Faurecijom nastavljamo uspješnu suradnju u zajedničkom društvu Euro APS u Rumunjskoj.
vezane vijesti
Na kojim projektima radite u Rusiji?
U Rusiji imamo dvije tvornice, i to u Kalugi i Vintaiju, Samarska oblast, koje svoju ukupnu proizvodnju plasiraju na tom tržištu. Naše tvornice, s obzirom na gospodarsku situaciju, posluju uspješno iako imamo nižu iskorištenost proizvodnih kapaciteta i prodaja se još uvijek nije stabilizirala na višim razinama. Trenutno na ruskom tržištu radimo s AvtoVAZ-om, Renaultom, Ford Sollersom, Volkswagenom Kaluga, ali u pregovorima smo za povećanje proizvodnje i prodaje s postojećim i s novim kupcima. Konačno se osjeća trend dinamike rasta, a i sam tečaj rublja kreće se prema stabilizaciji pa se tako već ove godine predviđa rast gospodarstva i jačanje rublja. Predviđa se i zaustavljanje pada prodaje automobila, točnije rast od četiri posto, što ćemo sigurno znati iskoristiti. Imate li u planu moguće akvizicije? Akvizicije u cilju širenja tržišta i portfelja kupaca stalno su u fokusu našeg zanimanja i interesa.
Koliko su cijena rada i troškovi poslovanja u Hrvatskoj viši u odnosu na tržišta na kojima AD Plastik posluje?
Nije tajna kako su troškovi poslovanja i cijena rada u Hrvatskoj znatno viši nego u ostalim zemljama u kojima poslujemo, ali i u odnosu na zemlje u okruženju. Cijena rada u Hrvatskoj je najviša zbog visokih doprinosa na plaće i poreza na dohodak, a znatno su viši i ostali troškovi poslovanja pa nije jednostavno ostati konkurentan na tržištu.
Što vam je, kao izrazitom izvozniku, glavna prepreka u povećanju profitabilnosti?
Tečajna politika glavna je prepreka u povećanju profitabilnosti. Primjerice, da je u 2016. tečaj bio na razini 2015., naši bi prihodi bili veći za otprilike milijun eura.
Koliko vam je poslovanje olakšala porezna reforma?
Svako smanjenje poreza i davanja prema državi olakšava poslovanje poduzetnika pa stoga reforme koje se kreću u tom pravcu u cijelosti podržavamo.
