strujno grijanje

Zbog skupih drva i nestašica peleta mnogi računaju grijati se na klima uređaje. Isplati li se to uopće?

02.09.2022 u 09:11

Bionic
Reading

Energetska kriza, koja među ostalim uključuje najave o poskupljenjima, redukcijama i nestašicama, u građanima izaziva brigu i strah hoće li njihove financijske konstrukcije to moći podnijeti kad krene sezona grijanja. Zato se sve češće pitaju koje su sve opcije, isplati li se možda staviti naglasak na strujno grijanje ili barem jednim klima uređajem smanjiti potencijalno visok račun za plin

Račun za električnu energiju u prosjeku je od travnja, otkad su u primjeni cijene električne energije za kućanstva usklađene s paketom mjera za ublažavanje rasta cijena koji je donijela Vlada RH, porastao za 27 kuna mjesečno ili 9,4 posto, rekli su za N1 iz HEP-a prošli tjedan.

Hoće li i koliko još rasti cijene električne energije u mjesecima pred nama, nitko ne može predvidjeti. Isplati li se onda uopće razmišljati o strujnim potrošačima, primjerice klima uređaju, posebno na kontinentu, na kojem se većina građana grije na plin ili drva.

Odgovor na ovo pitanje potražili smo od predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin Dalibora Pudića, ujedno člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koji se ranije u karijeri specijalizirao za grijanje i klimatizaciju. “Grijanje na klimu nije uobičajeno za kontinentalne dijelove zemlje, ali je moguće i moguće je da je isplativo”, rekao je za N1 Pudić, dodajući:

“Prema sadašnjim cijenama plina i električne energije, ono može biti isplativo ako želite zagrijati samo jednu prostoriju pa ne paliti čitav centralni sustav, gdje se stvaraju gubici energije. Pogotovo može biti isplativo u prijelaznim vremenima, ali ako kućanstvo posjeduje kombi bojler za plin za grijanje i za pripremu tople vode, onda nije u potpunosti isplativo jer bi kućanstvo, koje se grije na klimu, vjerojatno koristilo električni bojler pa bi priprema potrošne vode bila skuplja. Grijanje na klimu nije isplativo ni za kućanstava koja se griju na HEP Toplinarstvo jer je cijena toplinske energije značajno jeftinija od električne energije po kWh.”

Ugradnja klima uređaja kreće se između 1000 i 2000 kuna, ovisno o količini koja se ugrađuje i poziciji klima uređaja. No koliko klima uređaji zapravo troše?

“Ovisno o vrsti klima uređaja. Obični klima uređaji troše 1 kwh električne energije za 1 kWh toplinske energije, ali inverter uređaji troše 1 kWh električne za 3-4 kWh toplinske energije, pa možemo reći da mogu biti isplativi samo inverter klima uređaji. To znači da je za prostoriju od 20 četvornih metara potrebno 2 kWh toplinske energije i da je potrebno manje od 1 kWh električne energije za jedan sat grijanja. Dakle u jednom satu se potroši otprilike manje od 1 kWh za prostoriju od 20 kvadrata, što je otprilike 70 lipa po satu.”

Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
  • Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
  • Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
  • Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
  • Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
Inflacija - troškovi života Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar / CROPIX

Prema tome, planirate li ugradnju klime zbog grijanja, odaberite inverter klima uređaj, savjetuje stručnjak, no dobro provjerite isplati li se uvoditi u kućanstvo još jednog strujnog potrošača ako već plaćate grijanje HEP Toplinarstvu ili Plinari.

U Dalmaciji klima korisna, na kontinentu ne toliko

Ne treba smetnuti s uma još jedan aspekt priče o grijanju na koji nas je upozorio Nenad Kurtović, savjetnik Udruge Splitski potrošač za pitanja energije.

“Klime su jako dobre za ono čemu u naravi trebaju služiti – za hlađenje. Za toplinu imaju ograničenja jer prema rasporedu grijanja trebalo bi stvari postaviti tako da je kupaonica najtoplija na 23, 24 stupnja. A klima tamo ne može”, istaknuo je Kurtović i dodao:

“Velik je problem klime što može zagrijati jednu prostoriju na zadanu temperaturu, ali ako se želi širiti toplina u drugi dio stana, od toga je mala korist. Nemoguće je dovesti ravnomjernu temperaturu. Problem je i volumen prostorije. Klima zimi može kvalitetno podizati temperaturu ako vanjska temperatura nije izuzetno niska. Zato je pogodna u Dalmaciji, ali ako je temperatura oko nule ili ispod nule, onda učinak nije takav. Ona puno troši, a ne može doseći temperaturu koju treba.”