Autoru je u Hrvatskoj ovih dana izašla knjiga 'Hronika propasti’ (Shura publikacije), a riječ je o zbirci odabranih kolumni koje je pisao unazad dvije godine u crnogorskim medijima, i koje se bave kompleksnim pitanjem političkog i društvenog stanja u Crnoj Gori, ali i šire, na Balkanu.

Nikolaidis je predani i strastveni intelektualac, čovjek koji bez zadrške govori i piše ono što misli. Riječima voditelja susreta Aljoše Pužara: ‘politička životinja reži u njemu’.

‘Meni se politika gadi, a ujedno je i volim. Imam tu sreću da se bavim onim sto zbilja volim raditi. Naime, politička scena je prepuna idiota koji zaslužuju da budu uvrijeđeni, a ja to najbolje radim. Još ako je netko spreman da me plati za to, kud ćeš bolje’, kazao je tijekom razgovora Nikolaidis, pa se požalio kako se na ovim prostorima ništa ne mijenja, kako iste borbe vodi ‘već tri decenije’.

‘Kad iz zabave čitam svoje tekstove iz, recimo, 1998. godine, ja s užasom shvatim da bi oni, uz minimalne korekcije, funkcionirali i danas. Ne zato što sam ja vizionar, nego zato što su stvari iste kao što su i bile,’ kazao je Nikolaidis.

Govoreći o Europskoj uniji i takozvanim europskim vrijednostima kojima Crna Gora stremi (ili je stremila), Nikolaidis je istaknuo kako je Viktor Ivančić u pravu kada kaže da je EU danas, zapravo, muzej napuštenih europskih vrijednosti.

‘No, opet, iz naše perspektive, to se činilo najboljom ponudom na stolu. Nije nas interesirala nacionalna država Crnogoraca, i sam ustav Crnu Goru definira kao građansku državu, što je, zapravo, jedina dobra stvar kod današnje Crne Gore, dok je sve drugo otišlo krivo. Sada nas je povijest stigla i nalazimo se u stanju brutalne i ničim skrivene kolonijalne podčinjenosti gdje nam SAD šalje niskorangiranog diplomata, a vjerojatno visokorangiranog pripadnika CIA-e, koji dolazi u zemlju, razgovara s političkim akterima sa svih strana nakon čega se pod njegovim uvjetima sastavlja nova Vlada. Mediji se ne usude pisnuti o tome. I onda se morate upitati što je nama donijela borba da se emancipiramo od grozomornog utjecaja Srbije,’ kazao je Nikolaidis, dodajući kako je Srbija zemlja koja nije u stanju urediti niti situaciju na jednom stadionu, pa ni na svom terioriju, a kamoli na teritoriju zemlje na koju, na nesreću, ima pretenzije.

‘To je sada naša stvarnost i s tim se treba pomiriti. Iako, nije lako uložiti dvadeset godina nade i pisanja tekstova na teme u koje vjerujete, da bi shvatili da od toga nije ostalo ništa’, rekao je autor, dodajući kako ne želi i neće biti dio stroja koji će provesti upute koje su Crnogorcima donijeli Amerikanci.

Zbog čega konzervativni pokreti nisu antikapitalistički?

Govoreći o migrantskoj, kao i o COVID krizi, autor je istaknuo kako ne treba podcjenjivati široku koaliciju ljudi koji imaju ozbiljne limite, i još ozbiljnije zablude. S takvima razgovora nema, rekao je, jer takvi ne prihvaćaju logiku i argumentaciju.

‘Ljudi koji misle da postoji čip u cjepivu, pa još kada se udruže s krajnjom desnicom, to se u svim europskim državama pokazalo potentnim za privući veliki broj ljudi. Još ako im je na čelu ozbiljan i vješt demagog, takvi vrlo lako mogu doći na vlast,’ rekao je Andrej Nikolaidis, dodajući kako je primijetio jedan fenomen: od svih desnih i konzervativnih pokreta koji danas bujaju Europom, niti jedan nije antikapitalistički.

‘Ako imate problem s migrantima, njihovom kulturom, religijom i slično, nemojte se obraćati meni. Obratite se vašem kapitalizmu i kapitalistima, jer oni su ti zbog kojih migranti dolaze. Oni su njihova jeftina radna snaga i upravo je kapitalizam otvorio vrata tim migrantima. Nitko, međutim, ne govori o tome, već se raspravljaju s nama koji, eto, mislimo da kada ti netko dođe u kuću, da je stvar elementarne pristojnosti da ga ne objesiš na glavnom gradskom trgu’, kazao je autor.

Na pitanje Aljoše Pužara o tome kako predviđa blisku budućnost Crne Gore, ostao je suzdržan.

‘Sad ćemo sastaviti progresivnu američku vladu pa ćemo vidjeti kakvu će vrstu biopolitike voditi oni. Ne mogu predvidjeti ništa, jer teško je predviđati kada govorite o ljudima čiji način mišljenja i postupci izmiču racionalnoj analizi. O takvima se jedino može proricati, a to nije ono čime se ja bavim’, zaključio je autor koji je u razgovoru s Aljošom Pužarom dotakao još niz zanimljivih i gorućih tema, od nestanka srednje klase, pretvorbe i privatizacije na ovim prostorima, pa sve do slavne tužbe koju je protiv njega podigao redatelj Emir Kusturica, zbog čega mu je sudskom odlukom morao isplatiti 12000 eura zbog duševnih boli i navodnog klevetanja u tekstu ‘Dželatov šegrt’, objavljenom 2004. godine. Razgovaralo se, dakako, i o nedavnim građanskim prosvjedima u crnogorskom Cetinju, nakon ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija.

Čitav razgovor Andreja Nikolaidisa i Aljoše Pužara dostupan je klikom na ovu poveznicu.