Aktivisti na svojoj Facebook stranici svakodnevno objavljuju program kina, koji se zasad sastoji od pomno odabranih naslova klasičnih domaćih redatelja, prošaranih s ponekim filmom mladih redatelja, članova pokreta. Angažirani su i na dovođenju kina u higijenski prihvatljivo stanje, budući da u spomenutu kinodvoranu nitko nije ušao godinama, pa su posjetitelji projekcija u početku morali sjediti na stolicama pokrivenim najlonskim vrećama, okruženi zidovima napuklima od vlage.

Kao motiv za zauzimanje Zvezde navode da u središtu Beograda ne postoje kinodvorane u javnoj funkciji, iako je grad prepun kinodvorana kojima je ranije upravljalo javno poduzeće Beograd film. Njega je 2007. preuzeo Nikola Đivanović, predstavljen srpskoj javnosti kao poduzetnik iz Londona, inače svojedobni savjetnik guvernera Narodne banke Srbije, kasnije ministra ekonomije, Mlađana Dinkića. Sedamdeset posto tvrtke koja je posjedovala 14 kinodvorana na atraktivnim gradskim lokacijama platio je 9,2 milijuna eura, a od njih je proradilo tek jedno – kino Jadran, koje je osvježeno digitalnim programom i koncepcijom redatelja Darka Bajića. Ni dvije godine kasnije Đivanović ih je počeo rasprodavati anonimnim tvrtkama registriranima na Cipru, inkasiravši u transakciji, kako je pisalo Vreme, 19 milijuna eura. Nakon priznanja štete koju je nanio malim dioničarima Beograd filma, Đivanović je osuđen na novčanu kaznu od tri milijuna eura i tri godine zatvora, a prema dogovoru s tužiteljstvom za organizirani kriminal, neka od kina, među kojima je i spomenuta Zvezda, morao je staviti pod hipoteku.

Na okupaciji nastupio je i poznati beogradski aktivistički zbog Horkestar

Inače, dva među četrnaest navedenih kina od spomenutih ciparskih firmi kupila je 2010. i srpska ispostava Todorićeva Agrokora, Idea, te se u jednome od njih prodaju sendviči i kava. Beograđani odlaze u kina s druge strane Save, budući da se sve projekcije odvijaju u multipleksima, uglavnom smještenima u trgovačkim centrima u Novom Beogradu. Repertoar u tim kinima identičan je onome u zagrebačkim multipleksima – red blockbustera, red crtića, red glamuroznih domaćih premijera s obilatim dotacijama iz državnog proračuna, što tvori učmalo stanje koje aktivisti pokušavaju promijeniti.

Nakon zauzimanja kina Zvezda, čini se da bi za svoje akcije mogli pronaći i institucionalnu podršku. Redatelj Srđan Dragojević, inače zastupnik stranke vladajuće koalicije Socijalističke partije Srbije, kako prenosi B92, uspio je izboriti potporu Odbora za kulturu i informiranje srpskog parlamenta, zatraživši usput reviziju privatizacije Beograd filma. Lokalne vlasti, utjelovljene u liku gradskog sekretara za kulturu Vladana Vukosavljevića, također su podržale 'okupatore', preciziravši da istražuju pravne pretpostavke za vraćanje kina građanima. Podrška za akciju stigla je i od brojnih javnih osoba, poput poznatog redatelja Gorana Markovića te glumice Dare Džokić, ali i od zagrebačkog kina Europa. No na društvenim mrežama znaju se začuti i disonantni tonovi, pa neki prozivaju aktiviste zbog uzurpiranja vlasništva. Đivanović je u međuvremenu odslužio zatvorsku kaznu te pripadnicima pokreta putem Facebooka zaprijetio policijskim i sudskim epilogom.