Uoči izložbe što će u Umjetničkome paviljonu biti otvorena u četvrtak navečer, autori izložbe - upraviteljica Spomen-zbirke Pavla Beljanskog dr. Jasna Jovanov i Zvonko Maković te ravnateljica Umjetničkoga paviljona Jasminka Poklečki Stošić približili su novinarima izložbu koja će, uvjeren je Maković, otkriti brojne poveznice između hrvatskih i srbijanskih slikara moderne koje su i bile dobrim razlogom da se 'krene' u taj projekt.

Projekt je to triju institucija: dva hrvatska muzeja - Moderne galerija i Umjetničkoga paviljona te jedne srbijanske umjetničke institucije Spomen-zbirke Pavla Beljanskog iz Novog Sada.

Okosnica izložbe je na umjetničkim djelima nastalim u razdoblju od kraja 19. stoljeća do kasnih 50-ih godina 20. stoljeća, i umjetnicima koji su se razvijali i djelovali u europskim centrima poput Beča, Münchena, Praga, Pariza.

Istovremeno, istaknula je Jovanov, riječ je o umjetnicima koji su ostavili neizbrisiv trag i dali izuzetan doprinos u kreiranju umjetničkih tokova u regiji, poput Save Šumanovića, Petra Dobrovića, Stojana Aralice, Ignjata Joba, Ivana Tabakovića, Ivana Radovića, Zore Petrović, Nadežde Petrović, Marina Tartaglije i drugih. Rad tih umjetnika je i okosnica kolekcije Pavla Beljanskog koja istovremeno predstavlja i antologijski izbor aktualnih umjetničkih tokova europskih centara u kojim je sam kolekcionar živio i boravio tijekom diplomatske karijere.

Kako je istaknuto, zahvaljujući ovoj izložbi zagrebačka publika moći će vidjeti i čuvenu sliku 'Velika Iza' Vlahe Bukovca, koji je bio i inicijator izgradnje Umjetničkoga paviljona, a i ta je slika dio kolekcije Pavla Beljanskog.

Jovanov: ovako veliki broj djela prvi put 'izlazi' iz Srbije otkako postoji Spomen-zbirka

Ovako veliki broj djela prvi puta 'izlazi' iz Srbije tijekom 50 godina koliko postoji Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, rekla je Jasna Jovanov istaknuvši kako je upravo za tu zbirku u Novom Sadu izgrađena nova zgrada.

Podsjetila je kako je Spomen-zbirka nazvana po svome donatoru i osnivaču Pavlu Beljanskom (1892. - 1965.) koji je 18. studenoga 1957. godine darovao narodu svoju zbirku umjetničkih djela: slika, skulptura, tapiserija i crteža koja broji 185 djela 37 autora i sastoji se od vrhunskih djela srpske i hrvatske umjetnosti, nastalih od početka do sedmoga desetljeća dvadesetoga stoljeća, s naglaskom na razdoblje između Prvoga i Drugoga svjetskog rata.

Kronološki počinje slikama prve generacije modernista (Nadežda Petrović, Milan Milovanović, Kosta Miličević), a nastavlja se djelima najvažnijih predstavnika srpske umjetnosti između dva svjetska rata (Sava Šumanović, Milan Konjović, Petar Dobrović, Ivan Radović, Jovan Bijelić, Petar Lubarda, Sreten Stojanović, Risto Stijović i dr. ), kao i ostvarenjima umjetnika druge polovine 20. stoljeća, koja slijede stilsku orijentaciju djela iz prethodnog razdoblja (Zora Petrović, Liza Križanić, Živko Stojsavljević, Milenko Šerban, Ljubica Sokić). Zgradu Spomen-zbirke namjenski je za Kolekciju projektirao arhitekt Ivo Kurtović. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog otvorena je za javnost 22. listopada 1961. godine.

Izložba će se u Umjetničkome paviljonu, po riječima Zvonka Makovića, najreprezentativnijim izložbenom prostoru u hrvatskoj metropoli, moći razgledati do 10. siječnja iduće godine.

Maković je ukazao i na to da će, za trajanja izložbe u Umjetničkome paviljonu, odnosno gotovo istovrmeno, u Novom Sadu u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog biti otvorena izložba 'Miroslav Kraljević i sljedbenici' - projekt Moderne galerije u Zagrebu.