Spisateljica Dubravka Ugrešić dala je veliki intervju za beogradski Nedeljnik u kojemu govori, između ostalog, i o tome kako se osjećala tijekom nedavne dodjele Nobelove nagrade za književnost, specifično s obzirom na činjenicu da ju je The New York Times u jednom od tekstova koje su objavili uoči dodjele nagrade predstavio kao izglednu kandidatkinju.

Nova.rs prenosi što je Ugrešić odgovorila piscu i novinaru Nedeljnika Branku Rosiću na pitanje o toj kandidaturi za Nobela:

'Cijeli taj medijski cirkus oko dodjele Nobelove nagrade za književnost više šteti nego što koristi, i samoj književnosti, i književnom vrednovanju, i autorima. Međutim, upravo taj beskoristan cirkus otkriva bolnu istinu: književnici jesu postali konji za trku i klađenje, jer ih je tako pozicioniralo globalno književno tržište. Sami književnici, bili oni kandidati ili ne, od svega toga imaju najmanje koristi. Naime, čini se da predviđanja i kladionice ne postoje za kandidate za Nobelovu nagradu za fiziku, matematiku, medicinu i slično. To samo govori da su knjige postale proizvod kao svaki drugi – od tenisica do coca-cole. Knjige su danas punkt socijalizacije (Svi mi volimo Murakamija!), a ne više intiman susret između autora i njegova čitaoca. Najprije se ta radikalna promjena dogodila s televizijom. U tihom procesu okupacije medija gledatelj je ušao u ekran, on je postao taj kojeg gledaju. Isto se dogodilo s umjetnošću. Konzument je postao umjetnik. Svima je drago da je umjetnost skinuta s pijedestala, a tome je pripomogla interaktivna digitalna industrija. Danas bilo tko može postati umjetnik, kao što bilo tko može postati političar, kao što bilo tko može postati učitelj i savjetodavac, što je temeljna formula u kojoj su udružili snage bivši komunizam i današnja demokracija. Kompetentan učitelj je skinut s vlasti, na njegovo mjesto došli su učenici – Influenceri i influencerke. Ne znam jeste li primijetili, na primjer, da polako nestaju tradicionalne apoteke s visoko obrazovanim stručnjacima. Apoteke se polako ali sigurno pretvaraju u parfumerije. Mnoge sfere ljudskih aktivnosti su trivijalizirane, odnosno deprofesionalizirane. Najveću nevolju donijela je deprofesionalizacija novinarstva. Sve se to više-manje odnosi na humanističku zonu, gdje su se čak i teške znanosti kao što je filozofija, na primjer, toliko infantilizirale da za koju godinu možemo očekivati da nas osnovama marksizma (a marksizam je trenutno u modi) podučavaju mlade književnice, pop pjevačice i popularni nogometaši. Sve te stvari određuje većinski konsenzus. Bojim se da svi odgovori leže u toj točci. Zbog većinskog konsenzusa živimo u društvima u kakvima i živimo. Dakle, sve je OK, sami smo se za to izborili,' rekla je Dubravka Ugrešić novinaru Rosiću iz beogradskog Nedeljnika, kojega je zanimalo i što autorica misli o ulozi spisateljica i pisaca na ovim našim prostorima. Rosića je posebno interesiralo postoji li i u današnjem svijetu šansa da se pisce i spisateljice okarakterizira kao opasnost po zemlju, kako se Dubravki Ugrešić dogodilo u čuvenoj situaciji kada je bila proglašena jednom od 'Vještica iz Rija'.

Podsjetimo, bio je to kolokvijalni naslov anonimnog članka (kasnije se ispostavilo da ga je pisao Slaven Letica) koji je pod naslovom 'Hrvatske feministice siluju Hrvatsku' objavljen 11. prosinca 1992. u zagrebačkom tjedniku Globus. U njemu je pet hrvatskih književnica, novinarki i publicistica - Jelena Lovrić, Rada Iveković, Slavenka Drakulić, Vesna Kesić i Dubravka Ugrešić - bilo optuženo da su tijekom kongresa PEN-a u Rio de Janeiru navodno lobirale protiv održavanja sljedećeg kongresa u Dubrovniku. Sve prozvane autorice su nakon toga kao 'izdajnice' bile izložene javnim kritikama, ali i brojnim prijetnjama, a Dubravka Ugrešić je godinu dana nakon objavljivanja članka napustila Hrvatsku.

'Patrijarhalni sistem, mizoginija, nepismenost, antiintelektualizam (odnosno populizam), nasilje, mržnja, tradicionalne vrijednosti, korupcija, crkva – sve je to, i mnogo što drugo, ugrađeno u državice kakve su Srbija i Hrvatska. Tu je književnički otpor, ukoliko postoji, posve nevažan i nevidljiv. Oporbeni efekt umjetničkih gesta Jelene Karleuše imat će daleko veći domet nego oporbena gesta kakvog književnika. I dobro je da je tako! Uostalom, svi se sjećamo koje su efekte imale 'umjetničke' geste Dobrice Ćosića i drugih sistemu prilježnih umjetnika, kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj. Ili koje efekte ima već trideset godina političko-umjetnički profil jednog Marka Perkovića Thompsona u Hrvatskoj. Ili koje bi političke efekte moglo imati vjenčanje udovice Cece Ražnatović i Marka Perkovića Thompsona,' rekla je za Nedeljnik Dubravka Ugrešić.

Intervju Rosića s Dubravkom Ugrešić nosi naslovnicu novog Nedeljnika, uz naslov 'Svi živimo u besramnim društvima', a književnica je u tjedniku najavljena kao 'ovogodišnji favorit za Nobelovu nagradu' i 'prvi pravi disident u raspadu Jugoslavije'. Istaknuto je i kako danas živi u - Nizozemskoj.

Cijeli intervju s Dubravkom Ugrešić dostupan je u tiskanom izdanju novog Nedeljnika.