U četvrtak prijepodne u Novinarskom domu predstavljen je novi hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje jedinstven je na svijetu zbog nekoliko razloga: zamišljen je kao spoj tradicionalnog i suvremenog, besplatan je jer je već od ponoći 27. lipnja dostupan svima na internetskoj stranici pravopis.ihjj.hr, ali i zato što su transparentno predstavljeni mnogi komentari, prigovori i prijedlozi, koje su Institutu uputili brojni filolozi i ostali stručnjaci te zainteresirane institucije tijekom jednomjesečne javne rasprave održane od 15. travnja do 15. svibnja
Novost je i to što će se primjedbe moći slati i dalje, što konkretno znači da će se pravopis u skladu s duhom vremena moći korigirati i nadopunjavati, što je velika prednost. Naravno, neće se zanemariti ni pisano izdanje – pravopis u obliku knjige izlazi već najesen, a najavljeni je i treći proizvod, možda najrevolucionarnija novina, a to je objavljivanje hrvatskog pravopisa na pametnim telefonima i tabletima, što se očekuje već oko Nove godine, čime će hrvatski pravopis doista postati opće javno dobro.'
Tim je riječima Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, zaokružio predstavljanje novog hrvatskog pravopisa, koje je održano u četvrtak prijepodne u Novinarskom domu, naglasivši da ga iznimno raduje što se u zadnjih nekoliko mjeseci puno pisalo o hrvatskom jeziku, čime je uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju dan veliki značaj hrvatskom jeziku, koji nakon 1. srpnja postaje 24. službeni jezik EU-a. Jozić je također najavio i donošenje Zakona o zaštiti hrvatskog jezika, kao što ga imaju sve zemlje u okruženju, tako da Institut namjerava poraditi i na prijedlogu Zakona, a kada on bude završen, uslijedit će javna rasprava i potom donošenje tog pravnog akta.
Na predstavljanju Hrvatskog pravopisa sudjelovali su sa svojim izlaganjima i urednici, sve redom doktori znanosti, tog zahtjevnog lingvističkog projekta – Milica Mihaljević, Lana Hudeček, Kristian Lewis, Goranka Blagus Bartolec i Ermina Ramadanović, koji su u kratkim crtama izložili najveće novine novog pravopisa. Tako je Ermina Ramadanović istaknula da su uzeli u obzir prijedloge udruge 'Zamisli' koja je sugerirala da se za mlade s posebnim potrebama u pravopis uvrste i Brailleovo pismo te jednoručno i dvoručno znakovno pismo. Milica Milosavljević osvrnula se na pravila u pisanju stranih riječi i posuđenica.
Govoreći o pravilnom pisanju velikih i malih početnih slova Goranka Blagus Bartolec rekla je da su prihvatili prijedlog tjednika Glas Koncila, koji se založio za pisanje obje riječi u sintagmi Katolička Crkva velikim slovom, što do sada nije bio slučaj ni u jednom pravopisu. Po njihovom obrazloženju Crkva kao zajednica vjernika uvijek se pisala velikim slovom, a zgrada crkve malim slovom, te je logičnim da se i u sintagmi piše velikim slovom, kao i Anglikanska Crkva, Protestantska Crkva ili Srpska pravoslavna Crkva. Novost je, kako je istaknuto, da se piše Europska unija, a ne Europska Unija. Također je objasnila i značenje slova S – savjet, kojim se dodatno pojašnjava neki jezični problem. Primjerice, kad se kod pisanja tvorenica kao što su skioprema i krimpolicija klikne mišem na slovo S, tada se u prozorčiću može pročitati objašnjenje da takvo pisanje sintagme nije prihvatljivo, nego ga treba zamijeniti sa skijaška oprema i kriminalistička policija.
Odlučeno je da se koristi i veći broj pravopisnih dvostrukosti jer je ideja ovog pravopisa da bude pomirbeni, te su zbog toga uvaženi prijedlozi jezikoslovaca i ostalih izneseni u javnoj raspravi. Također, iz javne rasprave proizašlo je da se kod oblika imena Camus može pisati Camusu, Camusov, a što se tiče sastavljenog pisanja nekih riječi (uime, naruku) te fonetiziranom pisanju nekih stranih imena (Yoko Ono) i pridjeva stranih država i gradova (georgetownski), založili su se za fleksibilnost, a iznimke u primjeni fonetiziranog pisanja bit će točno navedene. Konkretno, riječi i sveze stranih riječi pišu se izvorno i ukošeno, primjerice, attachment, copyright, printer, ali se preporučuje da se zamijene hrvatskim riječima privitak, autorsko pravo i pisač.
Kod pisanja posvojnih pridjeva izvedenih od stranih riječi, primjerice celebrity, dodaje se J pa imamo celebrityjev, a kod pisanja pridjeva kod zemljopisnih imena piše se bolonjski, bridžtaunski, buenosaireski, ciriški, ili čikaški, no ako nije jasno o kojem se toponimu radi, tada se zadržati i izvorni zapis imena do tvorbene granice – Bridgetown – bridgetownski, Georgetown – georgetownski.
