Danas su Ustavnom sudu Republike Hrvatske predstavnici Hrvatske diskografske udruge i ZAPRAF-a (Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava), zajedno sa svojim odvjetničkim timovima i pravnim ekspertima, predali prijedlog za ocjenu ustavnosti novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je i u samom postupku donošenja izazvao brojne rasprave unutar glazbene industrije.

Iz navedenih udruga ističu kako su pojedine odredbe novog Zakona protuustavne jer dovode u pitanje jedno od temeljnih načela zabrane retroaktivnosti i zaštite stečenih prava. Ono što posebno zabrinjava, dodaju, jest oduzimanje slobode izbora izvođačima i diskografima prilikom uređivanja njihovih međusobnih odnosa.

Ustavna stručnjakinja i odvjetnica Sandra Marković navela je da su u Prijedlogu ocjene suglasnosti Zakona s Ustavom 'posebno istaknuta sporna pitanja vezana uz odnos umjetnika izvođača i proizvođača fonograma. Naime, već tijekom postupaka koji su u zakonodovnoj proceduri prethodili donošenju novog Zakona, struka i javnost izrazili su mnogobrojne primjedbe i polemike. Ustavno najzvučniji moment je retroaktivna revizija ugovora o iskorištavanju glazbenih izvedaba umjetnika izvođača koji su između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona.'

Odredbu od retroaktivnom reguliranju odnosa ne poznaje niti jedna druga država članica EU

Iz udruga navode kako je u praksi nemoguće izvršiti, odnosno nanovo sklapati, nove ugovore s tisućama glazbenika za preko 180 000 snimaka koliko ih postoji u hrvatskoj diskografiji. Smatraju kako je glavna intencija ove jedinstvene odredbe o retroaktivnom reguliranju odnosa - koju ne poznaje niti jedna druga država članica EU i koja je u izričitoj suprotnosti s Direktivom i Ustavom - ta da ukoliko se ne potpišu ugovori sa svim izvođačima koji su snimali na snimci, da se prava izvođača ostvaruju isključivo preko jedne organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja ima monopol i nema baš nikakve veze sa nastankom snimke, ulaganjima u snimku i koja za sebe zadržava određeni iznos provizije.

'Uopće nije postojala potreba za uvođenjem bilo kakvih novih pravila, pogotovo ne onih koji ne idu u smjeru zaštite izvođača i glazbene industrije u Hrvatskoj. Dodatno zabrinjava činjenica što je zakonodavac zanemario da se upravo o takvim i sličnim pravilima raspravljalo pred Europskim tijelima kada se donosila Direktiva koja je morala biti implementirana u ovaj novi Zakon, a koja su sva redom bila odbijena jer je ustanovljeno da jedinstveno digitalno glazbeno tržište ne bi funkcioniralo,' istaknula je odvjetnica Iva Kuštrak Managić.

Maja Vidmar Klarić, u ime ZAPRAF-a i HDU-a na kraju je poručila: 'Svjesni smo da će ovaj postupak trajati, ali vjerujemo da će suci Ustavnog suda vrlo detaljno analizirati odredbe novog Zakona s Ustavom, kao i Direktivu EU koju smo bili dužni implementirati.'

Iz udruga su također poručili kako hrvatski diskografi godišnje investiraju preko 30 milijuna kuna u nove snimke i izvođače, a glazbena industrija generira nekoliko stotina milijuna kuna prihoda, od čega značajni iznos ide i u državni proračun.