Do današnjeg dana, 21. travnja, kada se obilježava Dan sjećanja na žrtve holokausta – Jom Hašoa, trebala je trajati izložba Hrvatskog povijesnog muzeja na temu holokausta, no zbog pandemije i potresa sada se može razgledati samo virtualno
Izložba 'Ako tebe zaboravim… - Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945./zadnje odredište Auschwitz' bila je otvorena početkom veljače u Francuskom paviljonu zagrebačkog Studentskog centra, ispred kojega je za vrijeme NDH bio sabirni centar za odvođenje Židova u ustaške i nacističke logore, prugom uz paviljon.
Kroz četiri tematske cjeline 'Ekskomunikacija', 'Koncentracija i likvidacija', 'Auschwitz (Oświęcim) – tvornica smrti' i 'Sjaj u tami' prikazan je sustavni progon i zločin počinjen u Drugom svjetskom ratu u koncentracijskim logorima NDH i Trećeg Reicha.
Osim konteksta vremena važan dio izložbe je priča o žrtvama koje su prikazane kroz fotografije i njihove priče, ali i o onima koji su ih spašavali.
vezane vijesti
Poseban naglasak stavljen je na sudbine Židova deportiranih u Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj, a prikazane su kroz fotografije i priče o ubijenima, svjedočanstvima preživjelih te sačuvanim, malobrojnim izvornim predmetima iz logora, fotografijama i dokumentima.
Prva cjelina smješta posjetitelje u prostor i vrijeme, pružajući uvid u širi kontekst povijesnih zbivanja i ukazujući na sustav terora uspostavljen na području Nezavisne Države Hrvatske (NDH) protiv židovskog, srpskog i romskog stanovništva, komunista i antifašista.
U drugoj cjelini se ukazuje na sustav logora u NDH kao i na drugim područjima današnje Hrvatske koja su u to vrijeme bila pod talijanskom, odnosno mađarskom aneksijom ili okupacijom. Naglasak je na logoru Jasenovac koji je postao simbolom ustaškog terora i stradanja Židova, Srba, Roma i antifašista koji su ondje ubijani i prije masovnih deportacija u logor Auschwitz u kolovozu 1942. i svibnju 1943.
vezane vijesti
Treća cjelina predstavlja logor u kojemu je od 1942. do 1944. stradao velik dio židovskog stanovništva s područja NDH, ali i s područja Istre, Hrvatskog primorja i Međimurja. Obuhvaćeni su i neki drugi logori, poput Mauthausena, Bergen-Belsena i Buchenwalda, u kojima je također stradavalo židovsko i drugo stanovništvo.
Kao svojevrsni izlaz iz mraka predstavljena je posljednja cjelina, 'Sjaj u tami' koja prezentira Židove, sudionike antifašističkog otpora te hrvatske Pravednike među narodima, pojedince koji su sudjelovali u spašavanju Židova, izlažući pogibelji i vlastiti život.
Izložba donosi i video svjedočenja preživjelih logoraša iz Auschwitza – Branka Lustiga, Tonke Petričević, Olega Mandića i Ota Konsteina.
