Izložba kao sponu nudi promišljanje o kompleksnosti svakodnevice koju dijelimo i kroz koju svi navigiramo nastojeći pronaći odgovore.

"Fikcija i fakcija" u prvi plan postavlja problematiku snalaženja u zaglušujućoj kakofoniji informacija i vijesti, različitih mišljenja i činjenica koje se svakodnevno plasiraju na različitim virtualnim platformama. Izložba vodi u propitivanje prirode stvarnosti, sposobnosti čovjeka da razluči informaciju od dezinformacije, istinu od laži, te potencijala umjetnosti da ponudi interpretaciju i razumijevanje kaotične svakodnevice. Kako bi se iznova pronašli ljudskost, empatija, humor, pa i poticaj na razmišljanje, umjetnici nude svoje odgovore koji, svjesno razotkrivajući manipulaciju, dovode do istine.

Igor Gržetić u fokus stavlja manipulativni karakter medija koji dovodi do dekonstruiranja istine, Ivana Geček naglasak stavlja na osjećaje izazvane stalnom izloženošću informacijama, Vitar Drinković zamršenost različitih vidova komunikacije reducira na otkucaje srca, Dalija Stanić u centar stavlja neizbježnu povezanost čovjeka i tehnologije. Manuela Košević se oslanja na nostalgiju kako bi ukazala na sve prednosti i nedostatke suživota s tehnologijom, Leo Katunarić Kadele tematizira anksioznost suvremenog čovjeka, a Ivana Tkalčić propituje koliko se naša stvarnost promijenila pod utjecajem tehnologije i novih medija.

Svoje odgovore (i pitanja) na izložbi nude i Vice Tomasović, Vedran Perkov, Siniša Lordan, Margareta Belančić, Marina Rajšić, Stjepan Šandrk, Mitar Matić, Matko Meštrović, Vida Meić, Eugen Varzić, Karlo Klen, Nataša Vuković, Jurica Mihinjač, Valentino Radman i Krešimir Katušić. Umjetničke radove prate osvrti povjesničara umjetnosti temeljeni na promišljanjima o odnosu povijesti umjetnosti prema suvremenim umjetničkim praksama koje su ponudili.