Na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u Banovini, kratko je rekao da je grad nakon više od dva desetljeća ipak nešto napravio te kako mu se to sviđa. 'Javnost je podijeljena kao što smo i očekivali', rekao je Baldasar, dodajući da je rasprava očekivana i u kulturi. 'Ne bi bilo ni prirodno da svi kažu kako je nešto odlično obavljeno', prokomentirao je gradonačelnik.

Njegov zamjenik Goran Kovačević, koji je sudjelovao u izradi kulturne strategije, smatra da kultura može biti jedna od poluga razvoja Splita. Kulturne i kreativne djelatnosti u Europskoj uniji, podsjetio je, zapošljavaju više djelatnika nego telekomunikacijske kuće.

Grad Split ima tu podlogu i mogućnost da upravljajući svojim resursima u kulturi postigne gospodarski prosperitet, pogotovo uz turizam kao jednu od gospodarskih grana koja već postiže najbolje rezultate i koja će ubuduće postizati još bolje rezultate, rekao je Kovačević. 'Od samoga početka odlučili smo se za model participativnosti', istaknuo je, dodajući da su u izradi strategije sudjelovale mnoge institucije, udruge i kulturni radnici.

'Sve smo kritike apsolutno ozbiljno shvatili. Tijekom rasprave i nakon nje radili smo na dokumentu koji je doživio brojne promjene jer smo iskoristili mogućnost koju daje javna rasprava te dobili kvalitetne sugestije', rekao je dogradonačelnik Goran Kovačević, dodajući kako im je želja da taj dokument bude iznad politike.

Gradonačelnikov savjetnik za kulturu Igor Baković rekao je da su tijekom javne rasprave primili šezdesetak prijedloga i kritika te da su prihvatili i u strategiju uvrstili većinu prijedloga oporbenoga HDZ-a i Liste Marijane Puljak, čime su pokazali svoju širinu i dobru namjeru da zajedno s opozicijom u Gradskom vijeću naprave najbolji mogući dokument.

Neke od glavnih točaka strategije su zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, sinergija s Trogirom, Kaštelima, Solinom, Omišem, Klisom, Dugopoljem i Podstranom, koordiniranje marketinga kulturne djelatnosti, ponude kroz specifičan brend i informatizacija te tehničko unaprjeđenje kulturnih ustanova, digitalizacija i multimedijska prezentacija kulturne baštine.