Po prvi puta puta u Kulturnom roštilju gostuje kvartet, a radi se o četvorici prijatelja i poslovnih suradnika iza platforme Kolekcionart: Filip Mojzeš, Bartol Fabijanić, Toma Trbuljak i Nikola Kolveshi Radlović, koji su na naših pet pitanja odgovorili osmeroručno
Ako ste se u večernjim satima zatekli na križanju Zvonimirove i Bauerove ulice i pogodili pravi dan, mogli ste tamo vidjeti oveću skupinu mladih ili donedavno mladih ljudi koji zainteresirano vire kroz izloge galerije Kolekcionart. Pod pravim danom mislimo na jedan od šest datuma otvorenja izložbi umjetnika mlađe generacije koji su se prošle godine tamo predstavljali. Međutim, Kolekcionart je više od galerije, on je ujedno i internetska platforma za prodaju umjetnina koju su prije godinu i pol dana pokrenula četvorica prijatelja iz djetinjstva: Filip Mojzeš, Bartol Fabijanić, Toma Trbuljak i Nikola Kolveshi Radlović. Njima smo postavili uobičajenih pet pitanja, a oni su nam ponudili opsežne odgovore - od osvrta na proteklu godinu do toga gdje se vide za pet godina.
Postojite tek godinu i pol, a iza vas je prilično uspješna 2024. godina. Što biste izdvojili kao najznačajnije postignuće u protekloj godini?
Prvo, hvala na vašoj ocjeni da se radi o uspješnoj godini iza nas, što nam i daje poticaj za dalje. U 2024. Kolekcionart je iz nove, mlade platforme za promociju vizualnih umjetnika mlađe i srednje generacije te prodaju njihovih radova prerastao u zaista zamijećenu kulturnu instituciju manjeg opsega čija se aktivnost dotiče različitih područja umjetničke produkcije: od organizacije samostalnih izložbi umjetnika koje zastupamo (u svom galerijskom ili prostoru naših partnera), a kojih je tijekom 2024. godini bilo šest, do suorganizacije druge po redu ljetne umjetničke rezidencije s Gradskim Muzejom Makarska i tamošnjom galerijom Antun Gojak, koja je proteklog ljeta ugostila šest umjetnica iz Hrvatske i inozemstva različitih pozadina i medija djelovanja unutar likovnih umjetnosti, koje su nakon završene skupne izložbe na zadanu temu rezidencije po jedan svoj rad ostavile u trajno nasljeđe gradu Makarskoj. Ovi događaji, uz naše svakodnevne galerijske aktivnosti, još jednom su nam potvrdili izniman značaj konzumacije vizualnih umjetnosti ne samo u digitalnom, već i u fizičkom obliku - putem izložbi i druženja - odnosno uz neposredni doticaj publike s umjetničkim radovima i autorima koji su ih stvorili.
Ovog ste se tjedna vratili s godišnjeg odmora, no pretpostavljam da ste u međuvremenu pripremili mnogo novosti za 2025. godinu. Možete li otkriti što sve pripremate?
Iako je prošla godina bila vrlo dinamična, posebno njezin kraj, ubrzo po povratku s godišnjeg krenuli smo s realizacijom plana za ovu godinu, a on se trenutno nalazi na jednoj velikoj improviziranoj radnoj ploči u našoj galeriji/uredu. Kako svakim danom dolazimo u doticaj s novim ljudima iz svijeta umjetnosti i bliskih struka, tako se šire granice potencijalnih kreativnih suradnji u najrazličitijim pravcima, što je i najveća privilegija ovog posla. S jedne strane imamo osebujne umjetnike kojima smo generacijski bliski, a s druge strane tu su konzumenti umjetnosti i entuzijasti poput nas, koji vlastitim idejama i praksama pokušavaju proširiti vidljivost njihova rada i doprijeti do što većeg broja ljudi, pa su stoga mogućnosti za suradnje zaista neslućene. Uz već dogovorene četiri samostalne izložbe umjetnika/-ica od kojih će neki tek započeti suradnju s Kolekcionartom, u planu nam je gostovati s umjetničkim projektom (ili više njih) izvan Zagreba u nekoj drugoj lokalnoj sredini, a krajnji je cilj započeti i međunarodno predstavljanje naših umjetnika - za što su inicijalni razgovori krenuli. Prva samostalna izložba u ovoj godini - umjetnice Luise Pascu - održat će se u prostoru kreacije Urania (sjedište arhitektonskog studija 3LHD, Kvaternikov trg), u subotu 15. ožujka 2025., kad će Kolekcionart i obilježiti dvije godine svog postojanja. Luisa će tom prilikom izložiti svoj novi ciklus slika na kojem trenutno radi, a tiče se jedne zanimljive teme intimnog prostora umjetnika i simboličkog značenja vlastitih predmeta i radova umjetnika u njihovom privatnom ambijentu, prije nego su izloženi pred očima javnosti.
Motivacija za pokretanje platforme i galerije Kolekcionart bila je, najkraće rečeno, učiniti umjetnost pristupačnijom. Kako vam zadana misija izgleda nakon godine i pol djelovanja?
Tako je, naš cilj je bio korištenjem prednosti digitalnih kanala približiti suvremenu umjetnost novoj publici, možda onima koje do sada umjetnost nije aktivno zanimala, i stvoriti nove prilike za umjetnike. Pošto nas četvorica nismo bili aktivni sudionici na domaćoj likovnoj sceni, rješavanju ovog problema pristupili smo iz perspektive konzumenta umjetnosti. Htjeli smo stvoriti prepoznatljivu adresu, u digitalnom i fizičkom obliku, na kojoj će se publika na jednom mjestu lako moći upoznati s većim brojem mlađih umjetnika, i na taj način započeti svoj put istraživanja suvremene umjetničke scene u Hrvatskoj, i kupnje svojih prvih umjetničkih radova. Mislimo da online dostupnost i transparentnost cijena potiču demokratizaciju tržišta umjetnina, i uklanjaju barijere pristupu umjetnosti, kako fizičke tako i one koje su vezane uz osjećaj isključivosti i elitizma koji se često veže uz umjetnost, odnosno kolekcionarstvo. U kratkom roku uspjeli smo stvoriti respektabilnu zajednicu ljubitelja umjetnosti o čemu svjedoči brojka od 5000+ ljudi koji nas prate na društvenim mrežama, kao i mnogobrojni posjetitelji izložbi i drugih kulturno-umjetničkih evenata koje organiziramo. Također, U 2024. godini naša stranica bilježi preko 200 tisuća jedinstvenih posjetitelja stranice, što je broj koji nas još uvijek začuđuje. Tako da možemo reći da malim koracima idemo u smjeru ostvarivanja naše misije, i još uvijek nas pokreće isti onaj entuzijazam i opažaj da prostora i potrebe za umjetnost u današnjem vremenu itekako ima, samo je treba ljudima na adekvatan i razumljiv način prezentirati.
Zanimljivo je da ste u projekt ušli kao četvorica prijatelja iz djetinjstva s istim interesima. Koje su prednosti i nedostaci rada s prijateljima?
Odgovor je višeznačan. S jedne strane s prijateljima dijelite mnogo zajedničkih pogleda na svijet, imate slične vrijednosti, stalno vam je do sličnih stvari, i zbog toga se uglavnom jako brzo dogovorite oko nekih odluka koje bi nekom drugom možda morali puno više 'prodavati'. S prijateljima je lijepo raditi jer se dobro znate, imate dobru komunikaciju, i potegnut ćete jedni za druge više nego što bi možda za nekog kolegu kojeg ste upoznali na poslu. S druge strane taj prijateljski odnos znači i da ćete nekada na neke stvari koje vas smetaju okrenuti glavu, a u čisto profesionalnom odnosu bi to možda ranije adresirali i postavili bolje temelje za daljnju suradnju.
Gdje se vidite za pet godina?
Trenutna dinamika posla dopušta neka skromnija predviđanja, primjerice godinu ili dvije unaprijed, no svakako možemo sanjati gdje bismo željeli biti za pet godina. U tom trenutku Kolekcionart vidimo kao etablirano i možda najinformativnije mjesto na regionalnoj sceni za pitanja umjetnosti vizualnih umjetnika mlađe i srednje generacije, uz daljnje razvijanje mogućnosti direktne kupnje njihovih postojećih radova te potencijalnih novih narudžbi, odnosno suradnji koje zahtijevanju njihove nove produkcije. Željeli bismo jednako razvijati svoj striktno galerijski kao i menadžerski aspekt djelovanja, što uključuje kontinuiran i angažiran razvoj karijeri umjetnika s kojima surađujemo na obostrano zadovoljstvo, i razvoj nove publike odnosno konzumenata koji će prepoznati vrijednosti ulaganja i poticanja stvaralaštva mladih hrvatskih vizualnih autora. Nadalje, voljeli bismo, zajedno s našim umjetnicima, izaći van granica Hrvatske, na međunarodno tržište, bilo putem izlaganja na umjetničkim sajmovima ili u direktnoj suradnji s drugim galerijskim ili sličnim institucijama. Za kraj, da ne zaboravimo one tekuće potrebe i želje, svakako bismo htjeli u skorijoj budućnosti preseliti u veći prostor koji bi nam omogućio da nastavimo razvijati svaki od spomenutih aspekata poslovanja, a koji zahtijeva adekvatne spremišne prostorije, uredski prostor, veći izlagački prostor i površinu, te najbitnije mogućnost smještaja većeg broja posjetitelja.