Retrospektiva 'Čistač' Marine Abramović u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu otvara se 21. rujna, a na njoj će se prikazati svi najvažniji radovi te umjetnice svjetskog glasa, i to u njenom rodnom gradu, prvi put nakon 44 godine. S kustosom ove dugo očekivane izložbe Dejanom Sretenovićem razgovarali smo o suradnji s umjetnicom te o finalnim pripremama za događaj čijem će otvorenju prisustvovati i sama Abramović
'Čistač' je prva velika europska retrospektiva Marine Abramović, a premijerno je prikazana 2017. u Švedskoj, potom u Danskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Italiji i Poljskoj. Posljednja stanica turneje je Srbija, Beograd, rodni grad čuvene umjetnice u kojemu je posljednji put samostalno izlagala 1975., u Salonu Muzeja savremene umetnosti. U istom muzeju izlagat će i sada, a na otvorenje 21. rujna, dakako, obavezno dolazi.
Kustos njene beogradske izložbe je Dejan Sretenović te je u razgovoru za tportal rekao da se radi o izuzetno zahtjevnom zadatku zbog kojeg je MSU svoja vrata posjetiteljima zatvorio još sredinom srpnja, kako bi sve bilo savršeno pripremljeno za dugo iščekivani povratak Marine Abramović u Beograd.
vezane vijesti
'Izložba se zapravo priprema već godinu i pol i trenutno smo u finalnoj fazi – postavci. Radi se o tehnički izuzetno zahtjevnom projektu kakav, usuđujem se reći, nismo nikad imali prilike vidjeti u Beogradu, a sve skupa je poseban izazov za mene kao kustosa i cijeli tim koji radi sa mnom', rekao je Sretenović.
Retrospektiva će sadržavati više od 120 radova Marine Abramović, među njima slike, crteže, objekte, fotografije, zvučne radove, videoradove, filmove, scenografije, reperformanse i arhivsku građu, kaže.
'U pitanju je klasična retrospektiva koja kronološki prati pedesetogodišnji opus umjetnice. Svi radovi koji je čine jednom od najvećih svjetskih umjetnika performansa su tu: kompletan beogradski period, s ciklusima 'Ritmova' i 'Oslobađanja' i izvanrednim 'Thomas Lips', zatim period suradnje s Ulayem s 'Relacijskim radovima', 'Prelaskom noćnog mora' i 'Ljubavnicima' te na kraju dug period samostalnog rada od početka devedesetih do danas koji uključuje 'balkanski ciklus', 'Kuću s pogledom na ocean', 'Sedam lakih komada', 'Umjetnik je prisutan' itd. Živi segment izložbe su reperformansi Marininih seminalnih povijesnih performansa koje će tijekom cjelokupnog trajanja izložbe izvoditi za to posebno obučeni domaći i inozemni performeri. I tu su, naravno, participatorni radovi koji uključuju publiku u kreaciju rada, prije svega 'Tranzitorni objekti' i Brojanje riže'', navodi Sretenović te dodaje kako će u okviru izložbe Marina Abramović 28. rujna održati javno predavanje u parku pored MSU-a, na kojemu će s publikom podijeliti svoje bogato iskustvo te govoriti o svom umjetničkom pristupu i dosadašnjim ostvarenjima. Također će održati majstorsku klasu za mlade umjetnike.
Pomicanje granica
'Abramović je rođena 1946. u Beogradu i jedna je od najvećih umjetnica performansa te jedina iz generacije radikalnih performera sedamdesetih koja se i dalje bavi tom umjetnošću. Tijekom karijere neprekidno je pomjerala granice performansa, iskušavajući se u različitim formama i žanrovima, kao što su body art, relacijski performans, performans dugog trajanja, autobiografski performans, participatorni performans, reperformans. Njeni performansi beskompromisno testiraju granice fizičke i psihičke izdržljivosti tijela, društvenih stereotipa i tabua, kulturnih i rodnih identiteta te imaju snažno afektivno djelovanje na publiku. Oni predstavljaju složene značenjske strukture koje počivaju na preplitanju konkretnog i simboličkog, materijalnog i spiritualnog, tjelesnog i mentalnog, intimnog i javnog, ponavljanja i promjene, aktualnog i virtualnog', navode iz beogradskog MSU-a u najavi njene izložbe 'Čistač'.
'S Marinom je lako surađivati jer je ona iskusan profesionalac koji točno zna što hoće', kaže nam Sretenović, dodajući kako je slavna umjetnica istovremeno veoma otvorena za ideje kustosa.
'O svemu vezanom za izložbu dogovorili smo se u listopadu prošle godine, kad sam joj predočio plan postavke koji joj se izuzetno svidio. Od tada se ništa nije promijenilo. Izložba koju će publika vidjeti u Beogradu virtualno postoji skoro godinu dana', kaže Sretenović, otkrivajući kako je umjetnica imala i neke posebne želje.
'One su vezane za njene slikarske početke iz ranih šezdesetih, koje je željela bolje prikazati, više iz sentimentalnih nego umjetničkih razloga', objašnjava Sretenović.
Uz njega, kustosice izložbe su Lena Essling (Moderna Museet, Švedska), Tine Colstrup (Louisiana Museum of Modern Art, Danska) i Susanne Kleine (Bundeskunsthalle, Njemačka).
'Čistač' će se moći pogledati u Beogradu do 20. siječnja 2020.
