Predstavljanje pojedinih umjetnina na izložbi pod nazivom 'Zagreb / Grad. Ljudi. Život.' oživljeno je zanimljivostima vezanim uz odabir neke od zagrebačkih veduta i osoban doživljaj umjetnika, kao i onima vezanim uz privatne i profesionalne sudbine portretiranih osoba, veze naručitelja i autora te ponekad, kada se to moglo utvrditi, i okolnosti koje su spojile portretiste i njihove modele, izvorne vlasnike slika i sve one sljedeće, legitimne nasljednike, vlasnike darovanih slika, pa i vlasnike neželjenih slika.

Autorica je Željka Kolveshi, muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke slikarstva, grafike i primijenjene grafike u MGZ-u koja je, kaže, htjela istražiti značenje ovih silka u zagrebačkoj mikrosredini nekad i danas, u vrijeme njihovog nastanka i izvornog korištenja i kasnije, nakon ulaska u zbirku Muzeja.

Dio fundusa Zbirke koji se prvi put javno predstavlja obuhvaća izbor djela koja su u najvećem broju sakupljena od 1980-ih godina, ali i ranije akvizicije kojima su kasnijim istraživanjima potvrđene nove atribucije i datacije.

Pored slika i crteža na izložbi se nalaze i karikature o Zagrebu, čije mjesto u muzeju pobija njihovu kratkotrajnu namjenu, pa čak i efemerilije zagrebačke svakodnevice kao što su likovno oblikovane tiskanice Gradske plinare ili pak nacrti za promociju i oglašavanje poduzetnog vlasnika tvornice, iz domene primijenjene grafike. U traganju za autentičnom slikom grada tu su našli svoje mjesto i radovi pismoslikara – oslikani cimeri, nezaobilazan dio opreme negdašnjih trgovina na zagrebačkim ulicama.

'Te male gradske priče postaju neizostavno komplementarne slikama u pokušaju kreiranja kolektivne memorije Zagreba', navodi autorica izložbe koja će biti otvorena do 10. studenoga.