Knjiga jezikoslovca Marija Grčevića "Ime 'Hrvat' u etnogenezi južnih Slavena" predstavljena je u subotu na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu (ZV)
Knjigu su predstavili recenzenti - povjesničar Stjepan Ćosić i filologinja Dubravka Sesar, te autor Mario Grčević.
Ćosić je istaknuo da je Grčević u ovoj 'obnoviteljskoj knjizi' postavio veliki razmjer tema.
Knjiga je obnoviteljska, naglasio je, jer su se, unatoč argumentima, od druge polovice 19. stoljeća ključne stvari o etnonimu Hrvat, prešućivale ili ih je tada osnovana slavistička znanost krivo ideološki interpretirala.
Jezikoslovac Grčević se usredotočio na hrvatske etnonime i glotonime izvan hrvatskoga etničkog prostora. U knjizi je po prvi put usustavljena golema građa o hrvatskom etnonimu i glotonimu, a autor u knjizi donosi vlastita tumačenja i nekategoričke zaključke.
Također autor navodi obilje tragova o raškim Hrvatima i pohrvaćenim pravoslavnim Vlasima te u srednjem vijeku u Rašku doseljenim Hrvatima katolicima na prostor u Srbiji i Kosovu.
Autor osvjetljava i identitetsko stanje u Vojnoj krajini, čijem je dijelu stanovništva pripadnost pravoslavlju kasnije odredila oblikovanje nacionalnoga identiteta, pojasnio je povjesničar Stjepan Ćosić. Dubravka Sesar ocijenila je kako jezikoslovac Grčević u problematiku kojom se bavi, unosi novo svjetlo u dosadašnje selektivne i pristrane analize.
Autor razotkriva mnoštvo zabluda o uporabi glotonima hrvatski i srpski, te navodi mnoge dosada zanemarivane činjenice koje pomažu u razrješavanju nesporazuma, istaknula je.
Knjiga "Ime 'Hrvat' u etnogenezi južnih Slavena" (291 str.) podijeljena je na šest poglavlja - Alpski Hrvati, Hrvati i islam, Hrvati i pravoslavlje, "Hrvacki" istumačeno i "srpski" napisano, O Dubrovačkoj Republici i Boki kotorskoj. Na kraju knjige su literatura, kazalo toponima i kazalo osobnih imena.
Knjigu su objavili nakladnici Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku.
Pročelnik Hrvatskih studija, jezikoslovac Mario Grčević rođen je u Varaždinu 1969. U znanstvenim knjigama i člancima obrađuje europsku, osobito njemačku, slovačku i češku, slavistiku 19. stoljeća, a bavi se položajem hrvatskoga jezika u slavistici. Autor je knjige "Das kroatische volkssprachliche Missale Romanum des 16. Jahrhunderts: Philologisch-linguistische Untersuchung".