Pravopis će biti svima dostupan na internetu već 28. lipnja, rekao je Jozić u razgovoru za Hinu prije predstavljanja toga pravopisa javnosti koji, napomenuo je, u IHJJ-u zovu "Institutski pravopis" jer su ga sačinili isključivo znanstvenici toga instituta.

Ipak, na tome nećemo stati jer planiramo objaviti i tiskano izdanje pravopisa i mislim da će to biti u rujnu ove godine, ali ni tu nije kraj, rekao je Jozić i najavio treći 'proizvod' - pravopis pripremljen za pametne telefone i za tablete.

'Institutski pravopis' revolucionaran je i po dizajnu, rekao je i dodao da će sva tri 'proizvoda' biti različita pa će tako, primjerice, onaj za pametne telefone i tablete biti jako funkcionalan i omogućit će korisniku da brzo dođe do pravopisnih rješenja.

Napomenuo je kako im je udruga "Zamisli" nedavno predložila i zamolila ih da, za mlade s posebnim potrebama, u pravopis uvrste i Brailleovo pismo te jednoručno i dvoručno znakovno pismo što će, rekao je, s veseljem uvrstiti u pravopis.

Smatra da su u institutu napravili i izvjestan presedan jer su svoje znanstveno djelo dali govornicima hrvatskoga jezika i svim jezikoslovcima. Podsjetio je da su pravopis poslali na 90-tak adresa hrvatskim jezikoslovcima i pravopiscima tražeći povratnu informaciju. Neki su se odazvali, a neki nisu, dok su neki umjesto da se odazovu i da nam pomognu i napišu što smatraju da nije dobro u našem pravopisu, u medijima iznijeli svoje kritike. Mi smo pak, dodao je, čak i takve prigovore uvažili, bez obzira na 'neznanstvenički' način na koji smo ih primili.

Ipak, i to nam je pomoglo da vidimo kako neka rješenja iz radne inačice iritiraju govornike i stručnjake pa smo i njihove primjedbe uvrstili u pravopis.

Jozić smatra kako je baš taj čin Instituta da svi govornici hrvatskoga jezika mogu utjecati na konačna pravopisna rješenja najdemokratskiji mogući put i pokazatelj maksimalno dobre volje i želje da se dobije opće prihvatljiv pravopis s kojim će se ljudi moći identificirati.

Dodao je kako je znanstvenike Instituta vrlo ugodno iznenadila pozitivna recepcija njihova pravopisa, kao i to da je odluka Instituta da pristupe izradi pravopisa prepoznata kao nešto pozitivno jer, kako je to rekla jedna naša kolegica, riječ je stvarno o pravopisu dobre volje.

Podsjetio je da je javna rasprava trajala od 15. travnja do 15. svibnja te da je 'iznjedrila' 400-tinjak prijedloga i komentara, među kojima su bili i prijedlozi 30-tak filologa, neki prijedlozi imali su i 20 do 30 stranica, a u raspravi je, osim jezikoslovaca, sudjelovalo i 50-tak stručnjaka različitih profila, primjerice, matematičara, fizičara i kemičara, te zainteresiranih iz drugih struka koji su željeli pomoći da neka pravila, koja nisu bila u drugim pravopisima, uđu u pravopis.

Prijedloge su uputile i neke institucije, pa je tako, spomenuo je Jozić, tjednik 'Glas Koncila' predložio da se i jedna i druga riječ u imenu Katolička Crkva pišu velikim slovom što nije bilo do sada ni u jednom pravopisu.

Jozić je objasnio je da to pravilo 'drži vodu' i u znanstvenom smislu jer se Crkva kao zajednica vjernika uvijek pisala velikim slovom, a zgrada crkve malim slovom, a onda se u sintagmi Katolička crkva odjednom crkva piše malim slovom, a i dalje se misli na zajednicu katoličkih vjernika. Smatrali smo da je to dovoljna jaka argumentacija 'Glasa Koncila' iz kojega nam je stigao i e-mail s izrazima pohvale našem pravopisu. To se pravilo odnosi, dodao je, primjerice, odnosi i na Srpsku pravoslavnu Crkvu.