Izložba se temelji na recentnim istraživanjima DeltaLaba - Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu u Rijeci i prati posljednjih stotinu i pedeset godina urbane povijesti Rijeke tijekom kojih grad raste te postaje prometno i industrijsko središte.

Donosi priču o Rijeci koja je u proteklih 150 godina svoje urbane povijesti radikalno rasla i postala prometno i industrijsko središte. Izložba tumači povijest modernog urbanog razvoja Rijeke i njezine regije prateći utjecaje ekonomskih, političkih i društvenih procesa na arhitekturu grada.

Deset tematskih paviljona

Postavljena je u deset paviljona, od kojih svaki tematizira određeni riječki fenomen: Granice, Luka i željeznica, Mreže, Kino: 'Stižu ljudi!', Grad, Palača, Zajedničko tlo, Dokolica, Spomenici i Fantastične zone.

Posebni savjetnik Predsjednika RH za kulturu i njegov izaslanik Zdravko Zima rekao je da se izložba uklapa u koncept Rijeke kao EPK.

'Rijeka je nekoć bila tretirana kao grad na granici. Možda je to i danas, ali ono što se nekoć tretiralo kao hendikep, danas vidim kao privilegij, gotovo kao povlasticu', kazao je Zima. Naveo je da su u kroniku Rijeke velikim slovima upisana mnoga znamenita imena. 'U svojoj povijesti Rijeka je tretirana kao 'corpus separatum', onda je neko vrijeme bila 'riječka krpica', onda je bila 'slobodna država Rijeka'. Svoju posebnost Rijeka zrcali i danas upotpunjujući bogatstvo i različite, ali komplementarne entitete naše države Hrvatske, a koliko je to točno pokazuje ova egzemplarna i po mnogočemu kompleksna izložba'.

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković rekao je da je u izložbu uložen veliki trud, da takva izložba zahtjeva veliki i dugotrajan rad te da je riječ o velikom svjedočanstvu o proteklom vremenu.

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da je riječ o 'fantastičnoj izložbi o fantastičnom gradu' da izložba govori o uzbudljivoj i turbulentnoj povijesti Rijeke. Kazao je da su se svi veselili ovoj godini, u kojoj je Rijeka EPK, no, dogodila se epidemija korona virusa, ali odustajanje nikada nije bila opcija, naglasio je Obersnel.

Direktorica tvrtke Rijeka 2020 Irena Kregar Šegota kazala je da se na tom projektu počelo raditi u prosicu 2013. te da je želja bila, kao i cijelog projekta EPK, grad učiniti vidljivim, otvoriti prostor razmišljanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti grada.

Glavni kustos izložbe Idis Turato naglasio je da je ideja bila napraviti svojevrsni novi gradski korzo s paviljonima kroz koje će se kretati posjetitelji. Paviljoni su arhitektonski oblikovani, donose priče o gradu, ali i potiču na razmišljanje o budućnosti grada, istaknuo je.

Uz Turata, kustosi izložbe su Vedran Mimica i Maroje Mrduljaš, a kustoski tim čine još Deyan Sudjic, Luka Skansi, Ida Križaj Leko, Morana Matković i Renato Stanković, uz suradnju s Tvrtkom Jakovinom, Federicom Carlom Simonellijem, Igorom Bezinovićem, Velidom Đekićem i Janom Horvat.

Za produkciju izložbe zaslužni su DeltaLab, odnosno Morana Matković i Renato Stanković, a za arhitekturu i oblikovanje izložbe Ida Križaj Leko.

Organizatori izložbe su Sveučilište u Rijeci, DeltaLab - Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam, Rijeka 2020 i Grad Rijeka. Partneri su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni arhiv Rijeka.

'Fiume Fantastika: Fenomeni grada' peta je po redu izložba koja je u sklopu Rijeke 2020 - EPK otvorena u novouređenom Exportu, u kojem se mogu razgledati i izložbe 'Usijano more', 'Histerične mašine', 'Terra Effluviens' i 'Oblomo: zaposlen lijenošću'.