Po riječima povjesničara umjetnosti Zvonka Makovića, djela prikazana na izložbi imaju svoju povijesnu referenciju koja je nedvojbeno korisna za njihovo bolje razumijevanje - autor je prije dvije godine izveo tridesetak kolaža kao svojevrsni hommage za stotu obljetnicu dade, avangardnoga pokreta začetog 1916. u Cabaret Voltaire u Zürichu.

Poput dadaista, koji su povezivali izolirane fragmente prikaza stvarnosti stvarajući potpuno novi smisao, novi semantički poredak, Knežević je iz tiskanih medija izrezivao fragmente fotografija, tekstova, znakova i lijepio ih na karton.

Odabirao je prizore iz filmova, osobito film noira, ilustriranih reportaža, reklama koje, ustvrdio je Maković u predgovoru izložbe, karakterizira odreda visokoestetizirana zavodljivost. 'Ono što upada u oči to su prostorni odmaci koji dijele jedan prizor od drugoga, a to im omogućava stereoskopski pogled', dodao je.

Maković objašnjava kako Kneževićeva djela dojam dubine, trodimenzionalnosti i prisutnost prostora shvaćaju kao fikciju, optičku varku što im omogućuje stereoskopski pogled kao bitan alat kojim se ona uopće promatraju.

'Mogli bismo stoga reći kako se ovdje radi o ekstenziji pogleda, o uključivanju stereoskopske 3D slike kao nadomjestka za uobičajene plošne izreske s klasičnih kolaža/fotomontaža i trodimenzonalnih predmeta koje susrećemo u asamblažima', ustvrdio je.

'Fragmenti izrezanih i polijepljenih slika, baš kao i predmetni inventar uronjen u puni prostor u asamblažima pripadaju konkretnome svijetu, a ne onome hologramskoga podrijetla na koji računa Vladislav Knežević', dodao je.

Vladislav Knežević (1967., Zagreb) osnove medijske pismenosti stekao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti i nizozemskoj De Vrije akademiji. Od samih početaka zanimaju ga istraživanja te razvoj filmske forme i drugih komplementarnih medija.

Nagrađivan je u Hrvatskoj i inozemstvu, među ostalim, na festivalima u Splitu, New Yorku, Karlsruheu, a dobitnik je i nagrade Oktavijan za najbolji eksperimentalni film 2010.  i 2015. godine na Danima hrvatskog filma.

Jedno vrijeme intenzivno je  surađivao s Hrvatskom televizijom kao redatelj i autor špica emisija koje se bave kulturom i umjetnošću, a kao kurator i medijski aktivist radio je na projektima vezanima uz eksperimentalni film i video, među ostalim, jedan je od inicijatora Međunarodnog festivala eksperimentalnog filma 25FPS. Bavi se i eksperimentalnom glazbom u okviru projekta Parakozmik.

Njegova izložba u KIC-u bit će otvorena do 28. lipnja.