Brecht u 'Operi' ne inzistira na didaktičnom, već izravno pokazuje i prokazuje korumpiranost koja prožima društvo od vrha do dna, blisku suradnju kriminalca s onima koji bi ih trebali zatvarati... U današnjem neoliberalnom kapitalizmu svjedočimo pojavama koje i te kako potvrđuju postojanje takve ili slične sprege, ukazujući na gotovo ciničan karakter našega socijalnoga trenutka.

Osnova fabule je skoro banalna ljubavna priča smještena u podzemlje viktorijanskog Londona. Ona uz to prati podvige Mackieja Noža, vođe bande lopova i karizmatičnog kriminalca, njegov odnos s Polly Peachum, kćeri kralja prosjaka te s čitavom plejadom likova koji predstavljaju različite aspekte društvene korupcije i licemjerja. Ali upravo kroz takvu priču, Brecht nesmiljeno razotkriva pohlepu i moralnu degradaciju svih slojeva društva. Jasno je da se naša 'Prosjačka opea' događa zapravo sada... U svijetu u kojemu je sve podređeno profitu. U svijetu koji se odriče prava na solidarnost, ljubav, prijateljstvo pa čak i empatiju. Pri tome Brechtova sposobnost da prikaže tako ozbiljne društvene probleme kroz satiru i humor, da ismijava hipokriziju i nepravdu u društvu, čini 'Operu' istovremeno i pristupačnom i zabavnom...

Lenka Udovički kazališna je redateljica i umjetnica koja je u dosadašnjoj karijeri ostvarila suradnju s nizom renomiranih svjetskih umjetnika i kulturnih institucija. Diplomirala je režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i započela rad u kazalištima u Beogradu i drugdje u bivšoj Jugoslaviji ('Ženska u šarenim suknjama' M. Bjelića, 'Molitva za malko sreće' S. Anđelić i L. Udovički, 'Kamerna muzika' A. Kopita, "Smrtonosna motoristika' A. Popovića, 'Opera za dva dinara' B. Nušića u vlastitoj adaptaciji, 'Majka Hrabrost' B. Brechta u adaptaciji B. Vujčića, 'Antigona' D. Jovanovića, 'Ružni, prljavi, zli' S. Obradovića, po motivima filma E. Scola...)

Karlo Hubak diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i dirigiranje na Ruskom državnom konzervatoriju u Sankt Peterburgu, gdje je studirao i opernu režiju, te debitirao kao operni dirigent u Teatru Music Hall s operom 'Jevgenij Onjegin' P. I. Čajkovskoga, nakon čega je godinu dana angažiran u operi zagrebačkog HNK. Od 2009. u Zagrebu redovito priređuje solističke i komorne recitale, najčešće u dvorani HGZ, i najčešće koncipirane oko djela jednog skladatelja: ciklus klavirskih sonata Beethovena, Schumann, Chopin, Grieg, Dora Pejačević itd. Od 2011. surađuje u dramskom teatru kao dirigent, pijanist i kompozitor u predstavama L. Udovički, A. Popovskog, B. Jelčića. Prvu autorsku predstavu 'Anna Karenjina: Hoću ljubav, a ljubavi nema', ostvaruje u veljači 2022., u produkciji Zagrebačkog plesnog centra.

Redateljica predstave je Lenka Udovički, Karlo Hubak je prevoditelj, dirigent, muzički voditelj, aranžer i skladatelj scenske glazbe, dramaturginja predstave je Željka Udovičić Pleština, koreograf je Staša Zurovac, scenograf i oblikovatelj svjetla je Deni Šesnić. Kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov, a Davor Rocco potpisuje oblikovanje zvuka. Glumački ansambl čine: Bojana Gregorić Vejzović, Nika Ivančić, Anica Kontić, Ana Kvrgić, Lana Meniga, Barbara Nola, Mada Peršić, Tara Rosandić, Dijana Vidušin i Desni Sanković. U orkestru sviraju: Jurica Bajević, Jakov Gojmerac, Martina Jembrišak, Filip Lusavec, Sven Matijević i Filip Mlinarić.

Zagrebačka premijera predstave je 19. rujna, a izvedbe 21., i 21. rujna te 25. i 26. listopada.