U ime likovne zajednice i kolega likovnih kritičara Bešlić je rekao da je njegovom smrću pogođena akademska zajednica i da će na likovnoj sceni ostati velika praznina.

Rekao je kako se zasad ne zna kad će biti pokop ni komemoracija, a HAZU će se od Albaneža, dodao je, dostojno oprostiti, 'prijatelji i suradnici odat će mu dužnu počast, hommage, jer je to svojim životom i radom zaslužio'.

'Važan likovni kritičar koji nije slijedio srednjostrujaške ocjene i ucjene u kulturi'

Direktor Galerije 'Forum' Feđa Gavrilović je rekao kako je osobno vrlo pogođen tom tužnom vijesti jer je Albaneže bio 'najzanimljiviji i ponajvažniji današnji likovni kritičar i povjesničar umjetnosti koji nije slijedio srednjostrujaške ocjene i ucjene u likovnoj kulturi'.

'Na svoj je neovisan način opisivao i Karasa, Šestića, Pricu, Glihu i sve druge umjetnike o kojima je pisao, ne robujući ucjenjivačima, certifikatorima, jer se nije dao povinovati interesnim procjenama i ucjenama u likovnoj kulturi', rekao je Gavrilović.

Nikola Albaneže je dužnost upravitelja Strossmayerove galerije starih majstora HAZU-a preuzeo u listopadu prošle godine po imenovanju Predsjedništva HAZU-a, nakon provedenoga javnog natječaja.

U životopisu uz javni natječaj HAZU je tada objavio da je Nikola Albaneže rođen 1960. u Zagrebu, gdje je 1991. na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest umjetnosti i ruski jezik i književnost te završio dodiplomski studij muzeologije. Status višeg kustosa stekao je 2001. Od 1994. do 2000. radio je u Gradskom muzeju Karlovac kao kustos odjela kulturne povijesti i voditelj galerije Vjekoslav Karas i u tom je razdoblju realizirao tridesetak likovnih i tematskih izložaba te je ponovno otvoren stalni muzejski postav 1996.

Od 2000. do 2002. radio je u Kabinetu grafike HAZU-a, od 2003. u Art magazinu Kontura i Aukcijskoj kući Kontura, a od 2006. u neprofitnoj ustanovi Academia Cravatica za koju je osmišljavao i provodio muzeološke projekte.

Profesor, autor više retrospektivnih izložaba te umjetničkih koncepata, kao i 52. zagrebačkog salona

Autor je projekta Muzej kravata, a organizirao je i međunarodnu umjetničku izložbu 'Izazov kravate', postavljenu u nekoliko europskih i svjetskih gradova, te didaktičku izložbu 'Priča o kravati'.

Od 2004. do 2008., u statusu vanjskog suradnika predavao je muzejske izložbe na Katedri za muzeologiju Odsjeka informacijskih znanosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, a tijekom 2013./2014. predavao je muzeologiju na poslijediplomskom studiju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Autor je više retrospektivnih izložaba, među kojima se ističu Retrospektiva Ljudevita Šestića (2001.) i Retrospektiva Vjekoslava Karasa (2001.), obje u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, te Retrospektiva Zlatka Price u Klovićevim dvorima 2016.

Bio je predsjednik Studijske sekcije ULUPUH-a u dva mandata od 2006. do 2014.

Među ostalim, 2017. godine povjereno mu je autorstvo i koncepcija za 52. zagrebački salon posvećen primijenjenim umjetnostima pod naslovom (Ne)primjenjivost primijenjenih umjetnosti, a 2021. bio je autor izložbe 5. međunarodnog trijenala autoportreta, zasnovane na koncepciji pod nazivom 'Ja – između zbilje i imaginacije'.