Jedan od najpoznatijih srpskih kipara, tvorac legendarnog spomenika 'Bitka na Sutjesci' na Tjentištu, Miodrag Živković, preminuo je 31. srpnja u svojoj 93. godini
'Bitka na Sutjesci' Miodraga Živkovića smatra se remek-djelom socrealističke spomeničke umjetnosti, a sastoji se od dvije simetrično postavljene kamene gromade (dva betonska krila) visoka 19 metara. Između krila se nalazi prodor oblikovan borcima i kolonama u pokretu. Spomenik, smješten u Memorijalni kompleks Tjentište u općini Foča, u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska, svojedobno je, 1971., otkrio Josip Broz Tito.
Živkoviću je od ideje do realizacije trebalo tri godine, piše Blic.
'Traganje za idejama je ono što je najvažnije u umetnosti. Ja dugo razmišljam, proučavam, tragam, pravim dosta skica, odlučim se za neku i ostanem kod toga. Onda radim veće studije i realizaciju. Spomenik je dosta visok, 19 metara. To je jedna ogromna građevina i trebalo je to savladati. To su bile velike ekipe ljudi. On je ustvari postavljen u tom prostoru gde su se jedinice probijale prema tom mestu gde se spomenik nalazi', rekao je Živković prije tri godine, prilikom čišćenja i konzerviranja spomenika.
vezane vijesti
Miodrag Živković rođen je 1928. u selu Leskovac kod Lazarevca. Gimnaziju upisuje u Beogradu, a zatim 1946. Školu za primijenjenu umjetnost u Beogradu, gdje je diplomirao na kiparskom odsjeku šest godina kasnije.
Plodonosan rad počinje kao veoma mlad, 1948., kada je sudjelovao na izložbi 'Festival omladine Jugoslavije' u Beogradu gdje osvaja prvu nagradu. Prvo djelo bila je skulptura 'Borac' visine dva metra, u bronzi iz 1951., godinu dana prije nego što će diplomirati, a osam godina kasnije postavljena je u mjestu Raška.
Karijeru je Živković započeo kao nastavnik likovnog obrazovanja u gimnaziji u Mladenovcu i osnovnoj školi na Novom Beogradu. 1968. godine izabran je za docenta na Akademiji za primijenjene umjetnosti u Beogradu. Osim što je bio redovni profesor, u dva mandata biran je i za dekana Fakulteta primijenjenih umjetnosti.
Pored spomenika na Tjentištu, autor je, među ostalima, i spomenika streljanim đacima u Kragujevcu (1963.), spomenika Hrabrima u Ostri kod Čačka (1969.), spomen-kosturnice u Gonarsu, Italija (1973.) te Spomen-kompleksa na Kadinjači (1979.).
