Buljanov autorski tim čine scenograf Sven Jonke, kostimografkinja Ana Savić Gecan, skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar i dramaturg Anders Hasmo. U predstavi glumi ansambl Det Norske teatreta kojeg predvode Oddgeir Thune u ulozi Janeza, Charlotte Frogner kao Anka, Joachim kao Štef i Frode Winther kao Herkules. Dramu je na norveški jezik preveo Jon Kvaerne, a riječ je o prvoj postavci jedne Krležine drame u Skandinaviji uopće, i to točno na stotu godišnjicu objavljivanja Kraljeva, navode u priopćenju iz zagrebačkoh HNK napominjući da su norveški mediji oduševljeni Miroslavom Krležom kao velikim europskim piscem.

Mona Levin u Aftenpostenu precizno smješta dramu u povijesni kontekst i piše da je to 'priča o ponavljanju i prolaznosti, o tome da ljudi nikada ništa ne nauče i o brojnim ratovima u Srednjoj Europi i na Balkanu tijekom 800 godina. Konkretnije, o Hrvatskoj i o raspadu Austro-Ugarske monarhije (čije je Hrvatska bila dio), i o raznim civilizacijskim propastima tijekom tih 800 godina...

Kar Kristian Bekeng u Klassekampenu piše da je ovo divlji, 'kao u posljednjim danima Rima' tip partija, agresivan rave koji ljude prenosi od stvarnosti u autodestruktivan hedonizam. Dmitrijeva ciganska fešta u Braći Karamazovima može biti referentna točka. Ansambl predstavlja Balkan beat band koji podiže atmosferu.

Stine Sørensen u kritici s naslovom Kazališna mladost detaljno opisuje predstavu te zaključuje: 'Pogledajte ovu predstavu. To je moj savjet svima. Zaboravite kućne tulume i idite u Det Norske Teatret na kazališnu feštu bez premca! Lijepo je, dojmljivo i dirljivo, i kada napustimo dvoranu, fešta ostane u vama. Trudila sam se najbolje što sam mogla opisati ovu izvanrednu predstavu, ali treba je prije svega doživjeti uživo. Pet zvjezdica za Kraljevo, i hvala za predstavu koju neću skoro zaboraviti!'