"Jako mi je važno da su žene i majke Srebrenice u svemu ovome, da film ide dalje i priča priču o Srebrenici, a na sve ostalo mi ne možemo utjecati", kazala je Žbanić, kako je citira portal Klix.

"Quo vadis, Aida?" opisuje stanje kakvo je bilo u Srebrenici u srpnju 1995., nakon što su tu enklavu pod zaštitom Ujedinjenih naroda okupirale postrojbe vojske i policije bosanskih Srba, koje su potom počinile genocid u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Žbanić očekuje kako će se njen film, nakon što je nominiran za najprestižniju nagradu, još više gledati te će na taj način još više ljudi postati svjesno tragedije koja se zbila u Srebrenici prije četvrt stoljeća, kada je počinjen najgori ratni zločin na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Predsjednica udruge koja okuplja srebreničke majke Munira Subašić film je pogledala već dva puta i također se nada kako će on pomoći da se prestane s praksom veličanja počinitelja ratnih zločina.

"Vrlo je važno da taj film dobije nagradu, ne zbog osvete, već zbog istine i pravde. Bilo bi dobro da na neki način mi žrtve doživimo satisfakciju i da nas na neki način poštuju, jer evo i više od 25 godina nakon genocida postoje i dalje oni koji veličaju ratne zločince, negiraju genocid i šire mržnju", kazala je Subašić.

Žbanić je odmah počela primati čestitke već i zbog same nominacije, a među prvima su to učinili predstavnici veleposlanstva SAD-a u Sarajevu.

"Čestitamo Jasmili Žbanić i cijelom timu 'Quo vadis, Aida' na nominaciji", stoji u čestitci objavljenoj na društvenim mrežama.

Poznati bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović, koji u filmu glumi jednog od časnika srpske vojske, nije krio oduševljenje ovom nominacijom, a uvjeren je kako ni sam Oscar nije nedostižan.

"S jedne strane sam beskrajno sretan da je film ušao među pet za Oskara i, ako Bog da, uzet ćemo ga. S druge strane, plače mi se zbog svih nevinih ljudi koji su tamo izginuli", kazao je glumac upućujući čestitke Jasmili Žbanić i svim sudionicima. "Ovo je povijesna stvar, drugačije je kada uđe neki engleski, francuski, njemački ili talijanski film u utrku za Oscara, ali kad uđe bosanski, s ovom bolnom temom i s tim osjećanjem da u državi koja je napravila film ne može da se prikaže, ne žele ga, u Banjoj Luci... E, Boga mi će ga gledati, nek' budu sigurni", kazao je Hadžihafizbegović za portal "Dnevnog avaza".

Nakon "Ničije zemlje" Danisa Tanovića, koji je Oscara za najbolji film dobio 2001., BiH je po drugi puta u prilici natjecati se za najprestižniju filmsku nagradu i to ponovo s tematikom vezanom za rat koji je snažno obilježio borbu za očuvanje te zemlje kao samostalne države.