Projekt Sandre Sterle, kaže u predgovoru izložbe Olivia Nițiș, kustosica i povjesničarka umjetnosti-istraživačica na Institutu za povijest umjetnosti G. Oprescu Rumunjske akademije, istovremeno je suptilan i invazivan.

'Ona je u procesu rekonstrukcije svjesna krhkog stanja osobnog pamćenja kad kronologije iznevjere, informacije se preklapaju, a emocije isplivaju. Radi s osobnim arhivom, istovremeno ga dovodeći u pitanje, naglašavajući ljepotu post-dokumentacije gdje se činjenice i fikcija miješaju. Koristi sjećanje i maštu, istovremeno tvrdeći da su stvarne priče iz stvarnog života proizvod našeg mozga, a mozak nam je mrtav ako se ne promatra iz dinamičke perspektive koja je više povezana s kvantnom fizikom, nego sa statičnom linearnošću', kaže Nițiș.

Još je, dodaje, izazovnije pričati priče o drugima koristeći naš um, koji filtrira informacije kroz različite slojeve.

'Odnos djeda i unuke izgrađen je na kontrastu između arhiviranja emocija i hladnog, brutalnog javnog nadzora digitalne ere. Promatranje može biti sredstvo potlačivanja, kontrole, zadovoljstva ili cenzure, ali može se poništiti i u protu-nadzoru. Umjetnica dekonstruira sam koncept nadzora, hijerarhijsku viziju. Pohrana podataka je činjenica svojom sposobnošću praćenja i snimanja, ali je također i fikcija jer ne uspijeva djelovati etički kao ni obuhvatiti i definirati čovječanstvo i njegove složene osobine… Pohrana podataka je alat koji može biti koristan, ali ne može zamijeniti sjećanje životinjskog mozga', kaže kustosica koja za pristup Sandre Sterle kaže kako se on može promatrati kao poetičan, no da je i posljedica svjesnosti na križanju osobne i umjetne memorije.

'Odlučila je raditi s obje, miješajući ih te prihvaćajući maštu kao komplet za preživljavanje u svako doba', zaključuje Olivia Nițiș.

Sandra Sterle se bavi filmom, instalacijama, intervencijama, fotografijom i performansom. Profesorica je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, Hrvatska. Diplomirala je Kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i nastavila studij na Odsjeku za film i video pri Kunstakademie u Dusseldorfu (1995.-´96.) u klasi Nan Hoover. Njeni su radovi bili izloženi i izvedeni u različitim kontekstima, u prostorima poput Kunsthalle Fridericanum, Kassel; Muzej Ludwig, Aachen; Museum voor Moderne Kunst, Arnhem; Gate Foundation, Amsterdam; Galerija W139, Amsterdam; Museo National Centro de Arte Reina Sofia, Madrid; Instytut Sztuki Wyspa, Gdansk; Galerija Lokacija 1, New York; Artist Space, New York. Njeni su radovi dio nekoliko javnih arhiva te zbirki MMSU, Rijeka, Umjetničke galerije, Split kao i privatnih zbirki. 

Izložba 'Razlomljeni film' otvara se 28. svibnja u 19 sati i to na otvorenome, ispred glavnog ulaza u Dom HDLU, radi pridržavanja preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite. Moći će se pogledati do 14. lipnja.